Europski građani moći će izbjeći alergije u restoranima i konzumiranje nanomaterijala te brojati kalorije bez povećala zahvaljujući novim europskim propisima o označavanju hrane koji stupaju na snagu u subotu.
Nove mjere stupaju na snagu 13. prosinca, tri godine pošto su usvojene, nakon dugotrajnih pregovora i kompromisa s poljoprivredno-prehrambenom industrijom.
Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis istaknuo je da novi propisi na prvo mjesto stavljaju potrošače pružajući im jasnije i točnije informacije o hrani koju kupuju i jedu.
S obzirom na sve češće alergije i intolerancije na hranu, prisutnost 14 najčešćih alergena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi itd.) mora ubuduće biti jasno označena na svim prehrambenim proizvodima, uključujući hranu koja nije pakirana, što znači da se to odnosi i na pekare, restorane i kafiće.
Kad je riječ o keksima ili slatkišima koji sadrže ulje i “biljne” masnoće, proizvođači će morati precizirati je li riječ o palminom ulju, suncokretovom ili nekom drugom.
Prisutnost “proizvedenih nanomaterijala” u hrani, primjerice u čokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili juhama, morat će također biti označena jer bi mogli biti štetni za zdravlje.
Uvodi se i obvezno označavanje podrijetla svježe svinjetine, ovčetine, kozetine i mesa peradi, a do sada je to vrijedilo samo za govedinu.
Pravilima je, uz neke iznimke, određeno da se na oznaci navodi država članica ili treća zemlja u kojoj je životinja uzgojena i zaklana.
Država ili mjesto podrijetla glavnih sastojaka također moraju biti navedeni za sastojke čije je podrijetlo različito od podrijetla konačnog proizvoda. Na primjer, maslac koji je u Belgiji proizveden od danskog mlijeka može biti označen “proizvedeno u Belgiji od danskog mlijeka”.
Označavat će se i podrijetlo ribe, njezin komercijalni naziv, vrsta, zona ulova i vrsta mreže kojom je ulovljena. Jasno će se navoditi i informacije o datumu zamrzavanja ili prvog zamrzavanja, kao i ako se hrana prodaje odmrznuta.
EU želi također suzbiti krivotvorenje hrane i pića koje je veliki problem.
Novim će se pravilima osigurati da se, kada hrana nije točno onakva kakvom se čini, navode relevantne informacije kako potrošače ne bi zbunio određeni način prikazivanja proizvoda ili njegov izgled. Kada su neki sastojci, za koje se obično očekuje da se nalaze u hrani, zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit će vidljivo označeni na ambalaži, a ne samo u popisu sastojaka.
Za mesne i riblje proizvode vidljivo će se navoditi prisutnost dodane vode i dodanih proteina drugog životinjskog podrijetla. Osim toga, takva hrana, kada ostavlja dojam da je napravljena od cijelog komada mesa ili ribe, iako se sastoji od različitih komada uz dodatak drugih sastojaka, aditiva i enizma, morat će biti i primjereno označena.
Nova obvezna pravila o nutritivnim deklaracijama, kao što je energetska vrijednost hrane, sadržaj soli, šećera i masnoća, stupaju na snagu 13. prosinca 2016. No ako proizvođači već dobrovoljno navode te podatke, što je često slučaj, to će morati biti “čitljivo i vidljivo”: brojkama ili slovima, a ne piktogramima ili simbolima, poštujući minimalnu veličinu fonta.
Sva ta pravila vrijede i za prodaju putem interneta. Pritužbe zbog njihova nepoštivanja treba uputiti nadležnim nacionalnim vlastima.
Uz to, tijekom 2015. u planu je izrada jedinstvenog europskog registra u kojem će građani i poduzetnici moći pretraživati sva europska pravila i pravila u pojedinim članicama kad je riječ o oznakama na hrani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
