Čelnici pet političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine s bošnjačkim, hrvatskim i srpskim predznakom, koje su istodobno punopravne ili pridružene članice Europske pučke stranke (EPP), potpisali su u petak u Sarajevu zajedničku izjavu kojom su potvrdili spremnost na zajedničko djelovanje na promicanju europskih vrijednosti.
Izjavu su potpisali predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA), HDZ BiH, HDZ 1990, Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) u nazočnosti predsjednika EPP Josepha Daula, na konferenciji što su je zajednički organizirali EPP i zaklada “Konrad Adenauer”.
Dokument načelne naravi ističe potrebu za očuvanjem identiteta i poštivanje raznolikosti, zalaganje za socijalno tržišno gospodarstvo, jačanje pravne države te međusobno poštivanje i uvažavanje, no svi potpisnici naznačili su kako to može biti temelj budućeg zajedničkog djelovanja.
Predsjednik EPP Daul ocijenio je pak kako je riječ o posebno važnom događaju. “Ovo je akt nade kako bi se izgradila nova BiH”, kazao je Daul naznašivši kako će izjava pomoći da se “izgradi novi politički program za BiH”, a on će opet otvoriti put toj zemlji ka članstvu u EU.
Poručio je kako je sadašnja paraliza u BiH problem koji se mora riješiti te kako BiH treba i institucionalne reforme koje će pomoći da se oslobodi “ogromne birokracije”. To će, drži Daul, pomoći uspostavi funkcionalne države koja će onda privući inozemne investitore i otvoriti Bosni i Hercegovini tržište EU od 500 milijuna ljudi.
“Ovo bi mogla biti prekretnica na političkoj sceni BiH”, kazao je Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA dodajući kako je izgradnja europske budućnosti zajednička želja svih u BiH pa je na toj osnovi moguće tražiti rješenje za sadašnje blokade. Pozvao je na uspostavu kompromisa uz uvažavanje prava svih naroda i građana i odbacivanje “nerealnih ciljeva”.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je kako je i po njegovu sudu jedini put za BiH onaj europski. “BiH ne može funkcionirati kao moderna država ako nije dio velike europske obitelji”, kazao je Čović dodajući da je BiH i dalje izložena različitim kušnjama te da je teško graditi uzajamno povjerenje uz izbornu kampanju u kojoj se razmijenjuju najteže optužbe. “Dok se ne dogovore političke strukture u BiH ništa se neće napraviti”, kazao je Čović.
Predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž je kazao kako je izbor za BiH koja je u dubokoj krizi zapravo jednostavan, a svodi se na nastavak sukoba ili suradnju. Prava konstitutivnih naroda valjalo bi standardizirati, a istodobno treba naći ravnotežu između kolektivnih prava naroda i individualnih prava svih građana, kazao je Raguž.
Pozvao je da se ubuduće izbjegne “eksperimentiranje s uspostavom vlasti u BiH” kakvo se dogodilo u protekle tri godine a najavio je kako će se HDZ 1990. nastaviti zalagati za temeljni unutarnji dogovor u partnerstvu s EU.
Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić sugerirao je kako je vrijeme da se prestane baviti razlikama i da se počne djelovati u korist zajedničke budućnosti. “Vjerujem da istinski predstavnici naroda mogu postići dogovor i to ne na štetu identiteta kojega predstavljaju”, kazao je Ivanić dodavši da je BiH za Europu postala “naporna i komplicirana” uz izglede da u cijelosti propadne i bude izolirana nastavi li se s dosadašnjim sukobljavanjima.
Mladen Bosić, lider SDS-a i oporbe u Republici Srpskoj, kazao je kako je vrijeme da se svi “od sudbonosnih planova i velikih projekata” okrenu rješavanju konkretnih problema običnih ljudi. Ocijenivši da su protekle četiri godine za BiH izgubljene i da za to najveću odgovornost snose dvije stranke sa socijaldemokratskim predznakom koje su nositeljice vlasti u FBiH i RS, Bosić je kazao kako je “došlo vrijeme za nove strukture” i da je “SDS u tome spremna sudjelovati” te je pozvao na obnovu uzajamnog povjerenja i uvažavanje interesa drugih.
Bivši slovački premijer Mikulas Dzurinda pozvao je političare u BiH da budu otvoreni i iskreni jedni prema drugima podsjetivši da je i njegova zemlja bila politički podijeljena i opterećena jakim nacionalističkim osjećanjima uz jak otpor uključivanju etničkih Mađara u vladu, no njihovo je uključivanje, ističe on, pokrenulo velike reforme koje su zemlju stubokom promijenile.
“To uključuje dubinsku decentralizaciju javne uprave”, jedan je od Dzurindzinih recepata za uspjeh koje je ponudio političarima u BiH uz preporuku za što bližu suradnju s civilnim društvom kako bi se prevladale etničke podjele te zajamčila prava pripadnika nacionalnih manjina.
Izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH Doris Pack pozdravila je najavu suradnje pet stranaka ističući kako je europski identitet nešto što bi svaka stranka trebala očuvati uz zalaganje i za zaštitu vlastitog identiteta.
“U konačnici treba doći do jedne funkcionalne vlade te uz to sačuvati vlastiti identitet no i podijeliti europske vrijednosti što će pomoći približavanju Europskoj uniji”, kazala je Pack.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
