Pokušaj uspostave zajedničkog povjerenstva Europskog parlamenta i parlamenta Bosne i Hercegovine koje bi se bavilo pitanjem europskih integracija propao je jer dio bosanskohercegovačkih parlamentaraca odbija prihvatiti način donošenja odluka sukladan europskoj praksi, izjavio je u petak u Sarajevu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Picula je, u svojstvu predsjednika izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, sudjelovao zajedno sa skupinom članova tog radnog tijela u dvodnevnim razgovorima u Sarajevu tijekom kojih je trebala uslijediti uspostava zajedničkog povjerenstva EP i parlamenta BiH za europske integracije.
Taj je pokušaj “zapeo” već na prvom koraku, jer s dijelom bosanskohercegovačkih parlamentaraca nije bilo dogovora ni o tome kako glasovati pri donošenju odluka.
Picula je novinarima kazao kako sada ima prilično jasnu sliku o tome kako BiH trenutačno funkcionira kao zemlja za koju je od 1. lipnja stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Zajedničko povjerenstvo EP i parlamenta BiH nije uspostavljeno jer nije postignut dogovor o poslovniku o radu, kazao je Picula, a naknadno se ispostavilo kako je problem u tome što srpski zastupnici traže da se u tom međuparlamentarnom radnom tijelu odluke donose konsenzusom, a ne većinom glasova kako je uobičajeno.
“Pokazalo se da se u dvoranu u kojoj se razgovaralo unijelo prevelike političke razlike. Politički zaoštravati raspravu o rutinskom dokumentu nije dobro i to ima neku drugu pozadinu”, kazao je Picula.
Prijedlog EP za kompromisom nije usvojen pa nema poslovnika, a tako ni dnevnog reda pa ni rasprave o preporukama što bi BiH trebala raditi u provedbi SSP-a, no Picula ipak najavljuje nastavak razgovora. “Komunikacija između dva parlamenta sigurno neće stati”, kazao je.
Podsjetio je kako je EU prije godinu dana otvorila nov pristup BiH uz naglašavanje gospodarskih i socijalnih pitanja.
“Sada treba vidjeti je li ovo uznemirujući razvoj događaja ili ignorirati stvari”, kazao je hrvatski europarlamentarac dodajući kako osobno drži da se od problema ne smije bježati.
“Ja sam za to da se suočimo sa stvarnošću”, kazao je Picula dodajući kako EU želi dvosmjernu komunikaciju, ali pritom BiH mora usvajati europske standarde.
Po njegovim riječima, takvi su standardi primijenjeni u odnosima sa svim drugim zemljama koje žele članstvo u EU, a neki u BiH traže presedan odnosno donošenje odluka na komplicirani način na koji se to radi u tijelima vlasti BiH.
Nikola Lovrinović, predsjedatelj povjerenstva za europske integracije parlamenta BiH, kazao je kako je problem nastao oko toga hoće li se odluke donositi većinom, sukladno uobičajenoj demokratskoj praksi. Lovrinović najavljuje nastavak razgovora kako bi se došlo do rješenja.
“Počinjemo otvarati sva važnija pitanja i trebat će nam puno strpljenja i dobre volje, no siguran sam da postoji volja za daljnju provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, kazao je Lovrinović.
Predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH Ognjen Tadić potvrdio je kako su protiv predloženog načina donošenja odluka bili srpski zastupnici.
“Sve moramo raditi dogovorom strana, a ne bilo kakvim glasovanjem”, kazao je Tadić. Pokušao je to objasniti činjenicom da bi, primjerice, po tri člana HDZ-a koji sjede u parlamentu BiH odnosno Europskom parlamentu, teoretski mogli nadglasati ostale članove povjerenstva.
Predstavnici političkih stranaka koje dolaze iz Republike Srpske, bez obzira na to jesu li saveznici predsjednika RS Milorada Dodika ili su protiv njega, redovito inzistiraju na tome da se sve odluke koje se tiču BiH kao države donose isključivo konsenzusom, odnosno uz punu suglasnost oba entiteta, a ne sustavom većinskog odlučivanja što učestalo dovodi do blokade rada najvišeg državnog predstavničkog tijela.
