Više istaknutih slovenskih pravnih stručnjaka smatra da bivši premijer Janez Janša, nakon što mu je u srijedu Vrhovni sud odbio žalbu, ima dobre izglede dobiti tužbu protiv države ako presudu kojom je osuđen na dvije godine zatvora bude razmatrao Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Čelnik slovenske oporbe, koji je od 2004. do 2008. te od 2012. do 2013. bio i predsjednik vlade, od lipnja izdržava dvogodišnju kaznu zatvora na koju je osuđen zbog nezakonitog posredovanja i primanja mita od finske tvrtke Patria. Janšin zahtjev za zaštitu zakonitosti i puštanje na slobodu u srijedu je odbio Vrhovni sud pa za žalbu sada preostaju samo dvije instance, ustavni sud te Europski sud za ljudska prava.
Među onima koji smatraju da je proces Patria u Sloveniji bio pun procesnih sudskih pogrešaka i kršenja prava je i istaknuti stručnjak za ustavno pravo Andraž Teršek. On je u četvrtak izjavio da bi ustavni sud nedvojbeno morao konstatirati da je u predmetu Patria protiv Janše došlo do kršenja ustava i ljudskih prava.
Po njegovim riječima, to se s obzirom na dužinu sudskog postupka prije osude odnosi na pitanje suđenja u razumnom roku, a bilo je kršeno i načelo pravne države i pravo na osobno dostojanstvo optuženog.
Teršek je slučaj komentirao i tijekom samog suđenja. Među ostalim, ocijenio je da slovenski sud nije smio u dokaze protiv Janše uključiti nalaze finske policije koja je vodila istragu protiv Patrijinih bivših menadžera koji su osigurali provizije slovenskim dužnosnicima za dobivanje posla sa slovenskom vojskom, prisluškujući osumnjičene menadžere i prateći njihovu elektronsku poštu.
Ako slovenski ustavni sud kao zadnja domaća instanca Janšinu žalbu na kršenje ljudskih i ustavnih prava odbije, a on onda tuži državu za kršenje ljudskih prava na Europskom sudu za ljudska prava, kako najavljuje od samog početka procesa, bivši slovenski premijer ima dobre izglede da u Strasbourgu od Slovenije dobije visoku novčanu odštetu, ocjenjuje Teršek, ugledni pravni stručnjak i sveučilišni profesor.
“Teško je predvidjeti iznos odštete, ali bi svakako bila visoka jer se kod političara radi o zaštiti dobrog imena i ugleda te političke karijere, što je izravno povezano s demokratskim procesom”, kazao je Teršek, dodajući da se radi o vrlo specifičnom slučaju koji bi mogao djelovati na budući politički razvoj u Sloveniji.
“Političar koji uspije na Sudu za ljudska prava mogao bi u očima mnogih postati žrtvom, odnosno jednom vrstom heroja, a to onda i politički kapitalizirati”, kazao je Teršek za portal slovenskog Telekoma.
I niz drugih istaknutih slovenskih pravnika, među njima i neki bivši ustavni suci poput Matevža Krivica, upozoravaju da je u procesu Janši za aferu Patria došlo do niza proceduralnih pogrešaka u postupku. U prvom redu upozoravaju na uskraćivanje prava na suđenje u razumnom roku budući da je afera Patria nastala prije osam godina te da je pravomoćna presuda potvrđena tek ove godine, a osuđeni je i dalje osporavaju pravnim sredstvima. Osim toga neki stručnjaci upozoravaju da optuženima nije bilo nedvojbeno dokazano da su primili mito finske tvrtke nego da su dokazi bili izvedeni posredno, iz komunikacije koju su između sebe imali Patrijini menadžeri, posrednici iz Austrije i optuženi dužnosnici u Sloveniji. Sud je, međutim, u presudi nedvojbeno utvrdio da su osuđeni prihvatili obećano mito Patrije, ali da se tijekom suđenja nije točno dokazalo kada i na kojem mjestu. Slovenski zakon kaznenim djelom tretira već i samo prihvaćanje obećanja novčane nagrade, odnosno mita, bez obzira je li do toga stvarno došlo.