Nakon što je Hrvatska preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije, redaju se posjeti važnih europskih dužnosnika pa je tako u službeni posjet stigao predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne. S obzirom na to da članice trebaju dogovoriti novi sedmogodišnji proračunski okvir, savjeti tog suda itekako su važni.
Europski revizijski sud detaljno prati kako se troši novac euopskih poreznih obveznika. Njihova revizorska mišljenja pokazuju i kakav je rad Europske komisije.
– Sjećate se da je 1999. tadašnji predsjednik Europske komisije Jacques Santer morao odstupiti zbog financijskog skandala i tada su svi izvještaji Europskog revizijskog suda o trošenju novca bili negativni. Od tada se upravljanje europskim financijama znatno unaprijedilo, ističe predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne u Temi dana.
Međutim njihovi savjeti i dalje pokazuju da države članice trebaju transparentnije trošiti eure. Pa i Hrvatska mora ispraviti određene pogreške.
A uskoro slijede i pregovori o novom sedmogodišnjem proračunu koji neće biti nimalo lagani jer starije članice traže da se smanje izdvajanja za poljoprivredu i kohezijske fondove.
O budućem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a te hrvatskoj apsorpciji europskih sredstava predsjednik Europskog revizijskog suda danas je u Saboru razgovarao sa zastupnicima i potpredsjednikom Željkom Rainerom a popodne je u banskim dvorima održao sastanak i s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Plenković: Važno je na vrijeme postići dogovor o novom europskom proračunu
Na sastanku na kojem je bila i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, Plenković je također predstavio hrvatske prioritete predsjedanja, te izvijestio o planiranim koracima glede uređenja budućih odnosa EU-a i UK nakon brexita, pregovora o novom europskom proračunu, zagrebačkog sastanka na vrhu i Konferencije o budućnosti Europe.
– Na sastanku su posebno razmijenjena mišljenja oko donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za sljedeće proračunsko razdoblje od 2021.-2027., a osvrnulo se i na dosadašnju provedbu projekata te apsorpciju sredstava EU-a u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju hrvatske vlade.
Plenković je, kako se nastavlja, istaknuo da predstoje zahtjevni pregovori, prije svega između država članica, o čemu će se posebno raspravljati na izvanrednom sastanku Europskog vijeća 20. i 21. veljače.
Nakon toga Hrvatska će voditi pregovore kroz dijaloge i trijaloge s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o više od 40 zakonskih prijedloga koji čine Višegodišnji financijski okvir.
Naglasivši da je Hrvatska najnovija država članica EU-a, koja trenutno koristi svoju prvu punu financijsku omotnicu, poručio je da je važno što prije postići dogovor o novom VFO kako bi se na vrijeme započelo s ugovaranjem projekata i povlačenjem sredstava.
Podsjetio je kako je od 10,7 milijardi eura, koje su Hrvatskoj na raspolaganju za financijsko razdoblje 2014.- 2020., ukupno ugovoreno 9,2 milijarde odnosno 86 posto alociranih sredstava, dok je na početku mandata ove vlade stopa ugovorenosti iznosila devet posto.
Lehne je istaknuo da se i Europski revizorski sud zalaže za pojednostavljenje procedura, veću fleksibilnost i smanjenje administrativnog opterećenja u provedbi novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a s ciljem što učinkovitijeg korištenja europskih sredstava, dodaje se u priopćenju.
