Rezolucijom o “Europi koja štiti: čist zrak za sve” Europski parlament istaknuo je u srijedu potrebu smanjenja onečišćenja i povećanja kvalitete zraka te prelaska s ugljena kao izvora energije na alternativna ekološki prihvatljivija rješenja.
Zagađenje zraka drugi je najveći problem za okoliš u Europi, uz klimatske promjene i povećanje otpada. Prema podacima Komisije, kvaliteta zraka u Europi povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća, no 75 posto Europljana iz urbanih sredina su u opasnosti zbog visokih razina zagađenosti. Onečišćenje zraka uzrok je teških bolesti poput astme i raka pluća, a svake godine oko 400 tisuća ljudi u Europi umire upravo zbog posljedica udisanja zagađenog zraka.
Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u srijedu s 446 glasova za i 146 protiv prijedlog rezolucije “Europa koja štiti: čist zrak za sve” kojom se poziva države članice da započnu s provedbom koordiniranih djelovanja i politika za smanjenje emisija CO2 i drugih plinova, te poboljšanje kvalitete zraka u gradovima i urbanim područjima kako bi se smanjio broj preranih smrti i bolesti prouzročenih izloženošću onečišćenom zraku.
Europska unija je odredila ciljeve za postizanje određene razine kvalitete zraka koja bi imala minimalno štetan učinak na ljude i okoliš. Ciljevi se temelje na tri glavna stupa: standarda kvalitete zraka, smanjenja emisija te emisijskih standarda za glavne izvore onečišćenja.
“Kvaliteta zraka prelazi državne granice i zato trebamo koordinirano djelovanje svih zemalja članica kako bismo poboljšali svoj zrak. Europa ima unificirane regulacije za djelovanje, no mjere nacionalnih i regionalnih jedinica uvelike se razlikuju”, upozorila je u veljači u parlamentu na raspravi o rezoluciji zastupnica Eleonora Evi (EFDD).
Države zapadnog Balkana najviše su zahvaćene onečišćenje jer svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen.
“Gradovi koji su spomenuti kao najzagađeniji u Europi, a i u svijetu su bili Sarajevo i Skopje. Jugoistok Europe najugroženiji je zato što je najizloženiji raznim vrstama onečišćenja. Uglavnom se grije na drvo i kruto gorivo poput ugljena, zato što su standardi zaštite najmanji te je energetska učinkovitost najmanja”, rekao je za Hinu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš
Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
