Kampanja za europske izbore traje još kratko, no pomalo se čini kao da je nije ni bilo. Nemaštoviti slogani i loši vizuali bili su dio kampanje većine stranaka u Hrvatskoj. Ističe to i komunikolog dr. sc. Kristijan Sedak, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Sedak je za Narod.hr komentirao izbornu kampanju, a osvrnuo se i na GenZ listu i objasnio zašto smatra da neće uspjeti.
Kampanja za europske izbore počela je službeno 24. travnja, no sudionici izborne utrke nisu se pretjerano potrudili.
„Imamo nekakve nemaštovite slogane i pripremljene vizuale, nemamo nikakvih ozbiljnih nametnutih tema, osim ove inicijative koju je popularizirao Most. Govore o umetanju nekakvih kršćanskih vrijednosti u temeljne dokumente EU, što mislim da je reciklirana tema, pomalo i promašena. Takvu raspravu na razini Europe imali smo tamo negdje 2005./2006. kad se raspravljalo o Ustavu Europe, to je bila tada inicijativa. I tada se u preambulu htjelo staviti tako nešto što je palo u Nizozemskoj. I onda u ovoj bezidejnosti kampanje su ju reciklirali”, pojašnjava Sedak.
>Treći put biramo zastupnike u EP na redovnim izborima: Znate li koje su stranke dosad osvajale mandate?
Smatra da je ideja promašena jer mi nemamo temeljni akt, pa je pitanje gdje bi se to sad uvrstilo. Ističe kako je cijela kampanja za EP ostala u sjeni parlamentarnih izbora te da je došlo do određenog zasićenja i zamora i s postizbornim koalicijama.
>Desnica jača, Europska unija pred izazovom političkog preslagivanja
„Sve je to nekako ispalo važnije od europskih izbora gdje i nemamo neku stvarnu temu ovih izbora“. Dodaje kako velike stranke komuniciraju i pozivaju na glasovanje za svoje spitzenkandidate i to su im najvažnije teme, a kod nas toga nema.
Lista GenZ
Ono što je zanimljivo, ističe Sedak, je Gen Z lista. Dodaje kako joj neki mediji daju zanimljiv prostor, ali osobno smatra da nemaju nikakve šanse. Objasnio je i zašto.
„Meni nisu vidljivi, ali ja im i nisam ciljna skupina, dakle dobro targetiraju, ali baš zato što se odnose na jednu sociodemografsku skupinu, mislim da tu leži i problem te političke platforme. Tu su se možda preračunali jer je na europskim izborima cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. Bez ozbiljne medijske podrške i bez stranačke infrastrukture, teško će netko skupiti tridesetak tisuća glasova, a toliko otprilike je potrebno, naravno ovisno o izlaznosti, da bi netko mogao ući u parlament“, istaknuo je Sedak.
>Izbori za EU parlament sve bliže: Evo kako rad europskih institucija utječe na sve nas
Mnoge ankete, na razini EU-a, pokazuju rast desnice. A to očekuje i Sedak koji takve stranke naziva desnopopulističkim.
„Neki čak kažu da će zauzeti četvrtinu parlamenta, od Švedske, Finske, Norveške, Poljske, Mađarske, svakako Italije, Španjolske, posvuda, pa i u Hrvatskoj možemo reći da su ušli u vlast“, istaknuo je.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Sedakova analiza slogana i vizuala
Sedak na društvenim mrežama često komentira aktualne političke teme, često kroz sarkazam i ironiju. Nedavno je na svojem Facebook profilu analizirao slogane i vizuale za europske izbore.
“Većinom su nemaštoviti, ništa više od korektni, dijelom nespretni, gotovo impotentni u privlačenju birača i prenošenju političkih ideja. Nedostaje im samo originalnost, emocionalna povezanost s biračima, motivacijski potencijal i jasna poruka!”, napisao je Sedak.
>Pred nama su izbori za Europski parlament: Evo nekih detalja
Potom je izdvojio pojedine stranke i kandidate.
“Za sada najbolji vizual oslanja se na minimalizam. Promašeni slogan implicira bliskost s običnim čovjekom i da nešto doista rade. U oporbi. Tradicionalna crvena boja odiše energijom i odlučnošću. Šteta što je te odlike nemoguće povezati s nominalnim liderom stranke”, napisao je za SDP.
Kada je u pitanju kampanja dosadašnjeg hrvatskog zastupnika u EP-u Ladislava Ilčića, napisao je:
“Slogan nije pamtljiv, ali poziva na tradicionalne vrijednosti i prokušanog kandidata. Najprimjereniji vizual sa zanimljivim detaljima prikazuje kandidata kao pristupačnog i pouzdanog. Pozadina simbolizira europski kontekst. Hashtag inzistira na vjerskom identitetu i smanjuje krug potencijalnih birača.”
“Kako se prikazati kao domoljub i lider? S nabačenom zastavom, pogleda u daljinu dok razmišlja o nacionalnom identitetu u Europi. Jednostavnost i plitkost logotipa stranke odaje dojam kratkoročnosti i doprinosi percepciji da je razvijen nepromišljeno i na brzinu. Hitno potrebna personalizacija tipografije“, komentirao je vizual Domovinskog pokreta.
Na vizualu stranke Možemo nalaze se Gordan Bosanac, Ivana Kekin i Jelena Miloš.
“Slogan s najvećim motivacijskim potencijalom najmanjem broju birača. Izbori su ih iznenadili pa se nisu stigli ni okupiti za zajedničko fotografiranje. Dobar plakat loše izvedbe za povećanje prepoznatljivosti slabo poznatih kandidata”, napisao je.
“Negativna percepcija otjerala je logotip HDZ-a u drugi plan. Izborni rezultati kažu da još nije vrijeme za rebrendiranje. Plava boja dovoljno je prepoznatljiva”, komentar je na HDZ čiju listu predvodi premijer Andrej Plenković.
“Nećak od susjeda nabacao elemente u neuredan vizual. Odustankom od prepoznatljivosti kao da su odustali od političke borbe. Jedini za sada imaju i posebnu web stranicu kampanje. Šteta što nema gotovo nikakve informacije ni interaktivnog sadržaja”, kaže Sedak za kampanju Mosta.
