Slovenija će već ovaj tjedan uvesti tehničke mjere radi smanjenja kolona na granici s Hrvatskom kako bi olakšala život lokalnih stanovnika pred blagdane kad se zbog sustavnih šengenskih kontrola opet očekuju teškoće u prometu, najavio je u utorak visoki dužnosnik.
Uredba Europske unije o sustavnoj kontroli šengenske granice izazvala je goleme kolone na graničnim prijelazima za uskrsne blagdane i izazvala zabrinutost za turističku sezonu te su zaredali pozivi slovenskim vlastima da ih zamijeni blažim ciljanim kontrolama.
Uvest će se tehničke mjere i infrastruktura, najavio je državni tajnik u slovenskom MUP-u Andrej Špenga nakon sastanka sa gradonačelnikom Brežica Ivanom Molanom.
Dogovoreno je da se teretni promet usmjerava na velike granične prijelaze poput Bregane/Obrežja, kako bi se lokalno stanovništvo uz manje prijelaze s Hrvatskom zaštitilo od buke i velikih gužvi, rekao je Molan.
Teretni promet autocestama će usmjeravati policija i služba za autoceste DARS prema velikim prijelazima, a na manje prijelaze bit će usmjeravani putnički automobili.
Špenga je rekao da će slovenska policija već ovaj tjedan pristupiti postavljanju signalizacije za upozorenja o prometu pred graničnim prijelazima, uključujući semafore na prijelazima, kako ne bi nastajale velike kolone i gužve.
” Vjerujemo da ćemo takvim tehničkim rješenjima rasteretiti granične prijelaze, kazao je Špenga.
Postavit će se i sanitarni čvorovi za putnike i mobilni sanitarni uređaji, rekao je.
“Naš cilj je da izmijenjena šengenska uredba ima što manje utjecaja na život lokalnih stanovnika i na putnike koji prelaze granicu s Republikom Hrvatskom”, kazao je.
Mjere bi trebale biti provedene do četvrtka kad zbog dana Osvobodilne fronte (OF), koji se u Sloveniji nakon osamostaljenja slavi kao neradni državni praznik nazvan Dan otpora okupatoru, počinju “produljeni” prvosvibanjski praznici.
Tih dana mnogo Slovenaca, turista, izletnika kreće prema Hrvatskoj kao i slovenskih građana koji u Hrvatskoj posjeduju nekretnine.
“Mi ćemo upotrijebiti sve kadrovske resurse kojima raspolažemo da ne bi bilo zastoja i gužvi. Nadam se da će i naši susjedi Hrvati osigurati potrebne kadrovske i tehničke resurse, te potrebnu infrastrukturu na graničnim prijelazima. I to će biti svojevrstan test u njihovoj želji da što prije postanu dio Schengenskog područja”, kazao je Špenga.
No, problemi i gužve nisu samo na graničnim prijelazima sa Slovenijom. Iste prizore mogli smo ovog vikenda gledati i na granicama s BiH i Crnom Gorom. Unatoč takvim prizorima ministar Vlaho Orepić za sve je okrivio Slovence.
“Za one koja ulaze u Hrvatsku mi možemo preuzeti tizik, da se uvaži naš sistem. Ako ne nađemo zajedničku analizu rizika mislim da bi to bilo na razini korektnog dogovora. Da za vozila koja ulaze u RH mi preuzmemo rizik. Ulazak u Sloveniju u Sloveniji, u Hrvatsku u Hrvatskoj. Argument koji se često ističe od strane Slovenije je da su oni zaduženi za šengen. Bez obzira što mi nismo u šengenu, aplicirali smo se za ulazak i odgovorno tvrdim da RH štiti vanjske granice Europe, ne svoje, nego Europe na potpuno identičan način kako će i kada uđe u šengen. Slovenija je po tom pitanju u puno komotnijoj poziciji”, zaključio je Orepić u Točki na tjedan.
Ovo nisu slike koje gledamo samo ovoga vikenda, ista slika, čak i gora, bila je vidljiva i protekla dva vikenda.
Hrvatska je destinacija u koju strani turisti najviše dolaze cestovnim prometom – čak posto turista.
64% hrvatskih inozemnih turista dolaze automobilom, avionom 11%, prikolicom 8%, autobusom 7%, kamperom 6% te biciklom 3%. Znači 88% turista dolazi cestovnim prijevoznim sredstvima, pokazali su podaci koje je objavio je objavio Institut za turizam u analizi ljeta 2014. godine(http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2015/Tomas-ljeto-2014-prezentacija-03-02-2015.pdf)
Kako će i kada Vlada, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, spriječiti čekanje na granici, ako znamo da u Hrvatsku 88% turista dolazi cestovnim prijelazom?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
