Slovenski birači u nedjelju će na referendum o zakonu o čuvanju arhivske građe koji je parlament prihvatio u siječnju, a oporba osporava jer drži da novi zakon istraživačima otežava pristup arhivima, napose onima nekadašnjih društveno-političkih organizacija i službe državne sigurnosti (tzv. udbe) iz razdoblja bivše Jugoslavije.
Inicijator referenduma je Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše koja tvrdi da novi zakon onemogućuje pristup arhivima koji sadrže podatke o zločinima bivšeg komunističkog režima.
Arhivski materijal ubuduće bi se “anonimizirao”, to jest prekrili bi se osjetljivi osobni podaci radi zašite osobnog integriteta aktera tadašnjih događaja, ističu u SDS-u.
Osnažena uspjehom na nedavnim izborima za Europski parlament, oporba desnog centra drži da bi odbacivanje zakona na referendumu bio dodatni signal za njezin uspješan nastup na prijevremenim parlamentarnim izborima 13. srpnja.
Najveća anomalija novog zakonskog rješenja o arhivskoj građi jest da ono ne štiti protivnike bivšeg režima, već predlaže zaštitu osobnih podataka onih koji su ih progonili, tvrde inicijatori referenduma. Od birača zato traže da odbace primjenu novog zakona.
Referendum u nedjelju bit će prvi u Sloveniji koji će se odvijati po novim propisima unesenima lani u ustav. Tada je u pravila unesen kvorum birača potreban da se neko zakonsko rješenje na referendumu odbaci.
Da bi zakon o arhivskoj građi bio odbijen, protiv njega se na referendumu tako mora izjasniti većina onih koji na referendum izađu, ali i najmanje petina od ukupnog biračkog tijela. Prema podatcima državnog izbornog povjerenstva, u Sloveniji je u biračke popise upisano 1,715 milijuna birača. Zato će zakon na referendumu biti odbačen ako se protiv njega izjasni najmanje 343.000 birača i ako to bude većina od onih koji izađu na referendum.
U Sloveniji je od osamostaljenja države održano petnaestak referenduma, a izlaznost je rijetko bila viša od 25 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
