Neočekivana ostavka slovenskog premijera Mire Cerara nije bitnije utjecala na biračko tijelo koje će na izvanrednim izborima odlučivati o sastavu novog parlamenta, a time i na koaliciju koju će nakon izbora sastavljati novi mandatar, pokazala je telefonska anketa provedena dan nakon ostavke, a objavljena u ponedjeljak.
U anketi provedenoj na 350 ispitanika koju je za list “Dnevnik” i Slovensku televiziju radila agencija Ninamedia, rad Cerarove vlade neuspješnim je ocijenilo njih 66,2 posto, dok je u ranijem ispitivanju prije ostavke njezin rad negativno ocjenjivalo 66,9 posto ispitanika.
Isto tako, pokazala je najnovija anketa, Cerarova Stranka modernog centra (SMC) i dalje je tek na četvrtom mjesto po preferencijama birača, kao i u ispitivanjima prethodnih mjeseci. No, broj onih koji bi za nju glasovali malo je povećan nakon ostavke sa 7,6 na 8,1 posto.
Cerar je svoju ostavku inače obrazložio odlukom vrhovnog suda koji je poništenjem lanjskog referenduma o gradnji strateške pruge Koper – Divača doveo u pitanje najvažniji projekt njegove vlade, te neslaganjima u koaliciji oko nekih pitanja. No, dosta je je analitičara koji smatraju da je on svojim potezom želio “šokirati” birače i zaustaviti trend stalnog pada svog rejtinga unatoč dobrim ekonomskim rezultatima i političkoj stabilnosti za koju je – kako kaže zaslužan – pa ostaje za vidjeti hoće li do izbora u tim nastojanjima uspjeti.
Prema anketi koju je nakon Cerarove ostavke provela agencija Ninamedia, trenutno bi najviše mjesta u novom parlamentu dobila još nepoznata lista kandidata Marjana Šareca, gradonačelnika Kamnika koji se lani bio kandidirao za predsjednika države i u drugom krugu izgubio od Boruta Pahora. Za Šareca koji se predstavlja kao “novo lice” u slovenskoj politici i najavljuje strukturne političke promjene prema anketi trenutačno bi glasovalo 12,2 posto ispitanika, za Socijalne demokrate (SD) Dejana Židana 11,7 posto, a za Slovensku demokratsku stranku (SDS) Janeza Janše 10,6 posto.
Na četvrtom je mjestu Cerarova stranka SMC sa 8,1 postotnom potporom, a slijedi Ljevica (L) Luke Meseca s 5,1 posto.
Demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina prema ovom bi predviđanju dobila 4,7 posto glasova, a Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) 4,6 posto.
Za stranku bivše premijerke Alenke Bratušek glasovalo bi 0,4 posto ispitanika. Nešto više od 40 posto anketiranih izjavilo je da još nije donijelo odluku kome dati svoj glas ili da ne namjeravaju izaći na izbore.
Premijer Miro Cerar danas će u parlamentu po zadnji put, kako se predviđa, odgovarati na zastupnička pitanja pred početak redovne sjednice. U utorak će pak zastupnicima obrazložiti svoju ostavku, o čemu nema glasovanja. Nakon što parlament konstatira tu činjenicu, prestaju pune ovlasti premijera i vlade, a on nastavljaju sa nužnim i tekućima poslovima do izbora i imenovanja nove vlade.
Odluku o raspuštanju parlamenta i točnom datumu izbora donijet će nakon toga u konzultaciji sa strankama predsjednik države Borut Pahor.
Kako je najavio predsjednik parlamenta Milan Brglez, u razdoblju do konstitutivne sjednice novog parlamenta, sadašnji će se saziv zastupnika moći sastajati samo u izuzetnim i nužnim slučajevima na izvanrednim sjednicama, ako za to bude potrebe.
Brglez je najavio da bi se te sjednice mogle održati vezano na donošenje ustavnog zakona kojim bi se Nova Ljubljanska banka (NLB) “zaštitila” od mogućih presuda hrvatskih sudova koje se odnose na staru deviznu štednju hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, ali i u vezi s postupkom najavljene tužbe protiv Hrvatske na sudu EU-a u Luksemburgu zbog neimplementirane arbitražne presude o granici.
Prema prošlotjednoj najavi predsjednika Boruta Pahora, parlamentarni izbori mogli bi se održati već u drugoj polovici svibnja.
