Slovenska škola za život: Učenici nose šlape, uče iz knjiga, nemaju tablete i postižu vrhunske rezultate

Foto: Thinkstock

U prvom gimnazijskom razredu slovenski učenici imaju 13 predmeta – dva strana jezika i jedan projekt iz informatike. U drugom razredu imaju 12 predmeta. U trećem devet obveznih i tri izborna predmeta, a kao maturanti sedam obveznih i dva izborna.

Rezultati PISA testa slovenske učenike smještaju u kategoriju iznadprosječnih učenika, dok su hrvatski ispodprosječni.

Iskreno, ne mogu zamisliti da moram proučavati ili učiti digitalni sadržaj. Svatko od nas uči drukčije, primjerice ja volim uzeti knjigu i šetati po sobi učeći naglas. Kada bih bio vezan za uređaj, vjerujem da ne bih bio tako uspješan, a mislim da ne bih ni bio motiviran čitati na tabletu tekstove od tridesetak stranica”, kaže za Večernji list gimnazijalac Erik Contreros Mencinger.

> Katastrofalne posljedice digitalizacije i nečitanja knjiga: Dolazi li do rušenja kognitivnih sposobnosti kod mladih?

> Dr. sc. Srećko Listeš: ‘Škola za život atak je na odgoj i obrazovanje, a digitalizacija u nastavi obična je prijevara’

> Dok Plenković ‘ne može’ povećati plaće nastavnika – nalazi novac za Pupovčeve Novosti, velik broj zastupnika, projekte ministrice Divjak…

> Ljilja Vokić: ‘Treba li štrajk uopće? Treba! Ali samo kao skretanje pozornosti na svoj status u društvu’

> Dok Plenković i Divjak uvode tablete, najbolje škole u Sydneyu vraćaju tiskane udžbenike jer digitalni ometaju učenje

Učenici u Hrvatskoj i Sloveniji imaju mnoge sličnosti. Politika i prava potrošača ih pretjerano ne zanimaju, engleski razumiju bolje od vlastitog jezika, obući će ono što smatraju modernim, a ekologija im je deklarativno bitna jer su svjesni da su generacija koja još nije ponudila konkretnija ekološka rješenja.

Slovenski učenici za Večernji list naveli su još neke osobine koje su im zajedničke s našim učenicima. Važno im je kako ih drugi vide, što misle o njihovom znanju, ponašanju i ukusima, kakvu će podršku obitelji imati te kakve će ocjene imati. Tu se naravno nalazi i matura, za koju smatraju da je podjednako stresna i jednima i drugima.

No, sličnostima je tu, više-manje, kraj.

Naime, prema rezultatima Programa za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika (PISA) slovenski su učenici u kategoriji iznadprosječnih učenika, dok su hrvatski u kategoriji ispodprosječnih, po pitanju čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti. Isti epiteti mogli bi se primijeniti na predstavnike obrazovne politike u obje zemlje kada se radi o njihovom razumijevanju važnosti PISA rezultata.

Dok Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja, smatra da iako rezultati nisu dobri, 2024. godine će biti drugačiji kada potpuno zaživi njezina “Škola za život”, slovenski ministar obrazovanja Jernej Pikalo ukazuje na trend pada po pitanju rezultata, iako se Slovenija upisala na 16. mjesto zbog znanja svojih učenika te smatra kako se tom negativnom trendu treba posvetiti puna pozornost.

Oni ne troše vrijeme na dva različita popisa lektire, ne gube novac na nabavu tableta bez kamera, ne spotiču se o nebitno i grade obrazovni proces koji se temelji isključivo na interesu učenika, vrednujući pritom i rad nastavnika.

Gimnazijalci imaju šlape na nogama, to je jedno od ključnih pravila škole – ne smatraju to pravilo čudnim, neobičnim niti uvredljivim – štoviše više se čude tome da u školi hodaju u tenisicama. To je jednostavno tako; ni doma, kažu, ne hodaju u tenisicama.

Zasluge za odličan uspjeh na testiranju ravnateljica Ljubljanske gimnazije Vič Alenka Krapež pripisuje osnovnoškolskom obrazovnom sustavu koji je podijeljen na trijade, što je rezultiralo time da su 15. godišnjaci koji su pristupili testiranju u Sloveniji tek upisali prvi razred srednje škole.

Prvi razred gimnazije broji 13 predmeta, od kojih su dva strani jezici, a jedan projekt iz informatike. Tako je u svim gimnazijama u Sloveniji, ali stvari postaju zanimljivije na višim godinama. Naime, u gimnaziji Vič se na drugoj godini nalazi 12 predmeta i jedan projektni rad kojeg učenik bira prema vlastitom interesu iz bilo kojeg predmeta. Treći razred ima devet obaveznih i tri izborna predmeta: kemiju, biologiju, sociologiju ili treći strani jezik. U ponudi su njemački, talijanski, francuski i španjolski. Sami učenici izbornost vide kao ključ uspjeha.

“Poštujemo njihov izbor jer kada imaju mogućnost biranja trude se više i kvalitetnije uče. Uostalom i nastavniku je odmah lakše, on zna da pred sobom ima učenike spremne i zainteresirane za rad”, rekla je ravnateljica Krapež.

“Kada biramo izborne predmete, poštuje se naš izbor, tako nam se organizira satnica ili grupira razred”, izjavili su učenici Maj Dimitrijevič i Erik Contreros.

Ravnateljica je objasnila kako digitalni dnevnik nemaju jer smatraju da učenici sami trebaju prenijeti svoje ocjene roditeljima te objasniti zašto su dobili bolju ili lošiju ocjenu na nekom predmetu. Jednostavnije rečeno, njihova politika je da se ne ulazi u odnos između roditelja i djeteta. Ako roditelj nije upoznat sa nekom ocjenom, jednostavno ga se uputi da razgovara sa svojim djetetom.

Na upite o roditeljskim sastancima i pritiscima koji s njima dolaze, slovenski su učenici reagirali zbunjeno.

“Ne razumijem pritiske, ni njihovu poantu jer će se ionako na maturi znati koliko i što znam tako da mi nije baš jasno kako roditelji mogu utjecati na to”, izjavila je učenica Magdalena Radovanović.

Slovenija je školske godine 2003./2004. uvela devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, a njihovi se učenici s nacionalnim ispitima susreću u šestom te devetom razredu. Pri upisu u srednju školu rezultati na tom ispitu vrlo su važni jer se na temelju njih dobiva slika o učenikovim temeljnim znanjima, iako ne donose nikakve konkretne bodove.

Učenici stoga cijene i maturu jer je to nova prilika za objektivni prikaz njihova znanja i napredovanja kroz srednju školu. Također je to i prilika za vrednovanje rada nastavnika putem ankete, čije povišice ovise o ocjenama učenika.

Nastavnici se za veću plaću mogu izboriti profesionalnim napredovanjem, ali veću plaću mogu steći i dobrim ocjenama. Boduje se nastavnikov angažman u školi, stručnost, odgovornost, sudjelovanje, koliko ih učenici biraju za svoje projekte te koliko biraju njihove izborne predmete”, izjavila je ravnateljica.

> Dr. sc. Grubišić o povećanju plaća u javnom sektoru za 6,12 %: ‘Ništa tu neće platiti premijer, nego građani’

> Ljilja Vokić o štrajku prosvjetara: ‘Većinom se radi o politikantstvu jedne stranke nego o silnoj želji da se učiteljima pomogne’

> Zašto u školama i dalje štrajkaju? Povećanjem osnovice svima, uz iste koeficijente – zaostajanje prosvjetnih plaća samo će se povećati

U Hrvatskoj se o izvrsnosti ne razgovara, kažu predstavnici naših obrazovnih institucija da nije moguće mjeriti kvalitetu rada. Ali govori se o plaćama. U Sloveniji će sljedeće godine najniža nastavnička bruto plaća iznositi 1428, a najviša 2675 eura. Što se tiče veličine razreda i opterećenja, prosjek u Sloveniji je jedan nastavnik na 17 učenika: znatno više nego što je to u Hrvatskoj, piše Večernji list.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr