Sud EU-a odbacio je u srijedu tužbu Mađarske i Slovačke koju su te dvije zemlje podnijele zbog odluke Vijeća EU-a o privremenom mehanizmu obveznog premještanja tražitelja azila.
“Svojom danas donesenom presudom Sud u cijelosti odbija tužbe koje su podnijele Slovačka i Mađarska”, priopćeno je iz Suda čije je sjedište u Luxembourgu.
Kao odgovor na migracijsku krizu koja je pogodila Europu tijekom ljeta 2015., nakon što je Njemačka jednostrano stavila izvan snage Dublinske propise, Vijeće Europske unije donijelo je odluku kojom se htjela iskazati solidarnost s Italijom i Grčkom, ulaznim točkama za migrante, koje su se suočile s masovnim priljevom ljudi koji su bježali od rata u Siriji.
> Slavonija u strahu: Sve više migranata na području Nuštra, zašto Božinović šuti?
Ta odluka predviđa premještanje 120.000 osoba, kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, iz tih dviju država članica u druge države članice Unije tijekom razdoblja od dvije godine.
Sud je utvrdio da se odluka Vijeća EU-a, koju su Mađarska i Slovačke pokušale poništiti, temelji na Ugovoru o EU-u, koji kaže da “u slučaju da se jedna ili više država članica nađe u kriznoj situaciji zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja, Vijeće, na prijedlog Komisije, može usvojiti privremene mjere u korist dotične države članice ili dotičnih država članica”.
> Načelnik uprave za granice: Neistinito je da su u šumama u Nuštru migranti
Ta odluka Vijeća i bez obzira na pravni spor jako se sporo provodila u posljednje dvije godine.
Do kraja prošle godine iz Italije i Grčke je raspoređeno nešto manje od 28.000 osoba, a prema procjenama Komisije još je preostalo rasporediti oko pet tisuća migranata iz Grčke koji imaju pravo na azil i još nekoliko tisuća u Italiji. Osim nevoljkosti u državama članicama da primi migrante, najveći dio migranata ne želi ići u većinu zemalja, nego su njihov cilj uglavnom Njemačka, Švedska i još neke razvijenije zemlje.
Riječ je o migrantima iz Sirije i Eritreje, koji gotovo po automatizmu imaju pravo na azil i međunarodnu zaštitu, dok ostale migrante EU smatra ekonomskim migrantima koji nemaju pravo na azil.
Sporazum koji je EU u ožujku prošle godine zaključila s Turskom, drastično je smanjio broj dolazaka migranata u Grčku. Nakon toga je migrantska ruta premještana na središnje Sredozemlje, od libijske obale prema talijanskim otocima, ali većina tih migranata nema pravo na azil.
Prema izvješću Komisije objavljenom potkraj srpnja Hrvatska je dosad preuzela 18 ljudi iz Italije i 59 iz Grčke, a prema preuzetim obvezama trebala bi ih primiti 1563.
> Orban: Soros je na čelu velike mafijaške mreže, financira NVO i krijumčare ljudima
Podsjetimo, Mađarski premijer Viktor Orban smatra da je gradnja graničnih ograda od tzv. žilet-žice prikladniji odgovor na migracijsku krizu jer šalje poruku migrantima da ne dolaze u Europu.
Također, Orban cijelo vrijeme upozorava da se više od desetljeća vodi međunarodna kampanja povezana s američkim milijarderom mađarskog podrijetla Georgeom Sorosem kojom se pokušava dokazati da su državne granice besmislene i da nacije ne bi smjele odlučivati s kim žele suživot. Orban smatra kako je svrha te kampanje i stavljanje međunarodnih pravnih institucija iznad nacionalnih država u odlukama o tome tko će živjeti s kim i gdje.
“Mađarsku politiku, za razliku od drugih država, vodi zdrav razum“, ističe Orban, dodajući kako Mađarska neće tolerirati ničiji nedokumentirani ulazak ili izlazak iz države.
EU je u rujnu prošle godine donijela plan o raspodjeli 160.000 migranata iz Grčke i Italije u razdoblju od dvije godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasaSukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.
