(VIDEO) Metelko-Zgombić: ‘Nijedno predsjedanje nije bilo suočeno s ovakvom krizom’

andreja metelko-zgombić
Foto: Snimka zaslona

U ponoć je završilo hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, a palicu preuzima Njemačka. Naše predsjedanje ostat će upamćeno po dosad nezabilježenim okolnostima u povijesti Unije, pandemiji izazvanoj koronavirusom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, rekla je u Otvorenom na HRT-u da smo se odlično snašli te da nijedno predsjedanje nije bilo suočeno s ovakvom krizom.

– U vrlo kratkom roku organizirali smo odgovor EU-a na Covid-krizu, rekla je Metelko-Zgombić.

Istaknula je i kako je osiguran veliki financijski odgovor EU-a koji je usvojen u rekordnom roku od 20 dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– To je zaista bez presedana, rekla je Metelko-Zgombić, dodavši da mnogi kažu kako je Hrvatska mala administracija, ali da ima pregršt sposobnih ljudi.

– Mislim da stvarno možemo biti ponosni s onim što smo učinili, poručila je.

Politički analitičar Denis Avdagić rekao je da bi mu bilo jako teško hrvatskom predsjedanju dati ocjenu manju od pet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– U uvjetima u kojima smo se nalazili kao zemlja odraditi to na način da ne možete danas čuti nekakve glasnije kritike – kako ćete dati manju ocjenu?, rekao je.

Avdagić je rekao da je do izražaja došla naša mogućnost improviziranja, što je pomoglo ne samo Hrvatskoj, već i čitavoj Europskoj uniji.

Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu predsjedanje je ocijenio dobrim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Hrvatska je pokazala da je izrazito snalažljiva, rekao je Bandov, dodavši da smo znali da će biti jako puno izazova – Brexit, migracije, pitanje tursko-grčke granice… U krizi s koronavirusom Hrvatska je, kaže, kao predsjedavajuća vjerojatno učinila sve što je mogla.

– Kada je krenula kriza, pokazalo se da krizno upravljanje Europske unije nije na nivou na kojem bi moralo biti. Države su počele reagirati svaka zasebno, rekao je Bandov.

Bandov je rekao da počinjemo shvaćati da bez solidarnosti Europske unije uopće nema.

– Tu je utjecaj Hrvatske kao predsjedavajuće bio izrazito visok, rekao je Bandov, dodajući da je pitanje koridora nešto za što se Hrvatska izborila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a koji se javio iz Bruxellesa, rekao je da je Hrvatska ispunila jednu od glavnih zadaća ove Europske komisije.

– Hrvatska je napravila jedno digitalno predsjedništvo, jedno virtualno predsjedništvo koje je funkcioniralo daleko bolje nego što se očekivalo, rekao je Vinković.

Dodao je da su novinari u Bruxellesu na samom početku imali određenih poteškoća s načinom komuniciranja s dužnosnicima, ali i međusobno. Međutim, sad su do te mjere umreženi da mu je puno lakše raditi nego prije hrvatskog predsjedanja, istaknuo je.

Vinković je rekao da je u izbjegličkoj krizi s turskim otvaranjem granica Hrvatska brzo reagirala te da su uz čelnike Europskog parlamenta, Europske komisije i Europskog vijeća premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sve brzo organizirali u Bruxellesu.

– Imali smo to zadovoljstvo s povjerenicom koja se bavi unutarnjim poslovima i pravosuđem Ylvom Johansson čuti samo pohvale na račun Hrvatske, rekao je Vinković.

O proširenju, Brexitu, Schengenu…

Otvorena je i tema proširenja na zemlje zapadnog Balkana, a Avdagić je rekao da ne zna bi li neke druge zemlje, pogotovo zapadnije – ako eventualno isključimo Sloveniju, uopće bile zainteresirane da nastave s tom pričom.

– Mislim da bi susjedi trebali biti izuzetno zahvalni Hrvatskoj, rekao je Avdagić.

Bandov je rekao da će fond za oporavak sigurno biti ispregovaran do kraja godine, vjerojatno već za vrijeme ljeta.

– Bitno je kod višegodišnjeg proračuna EU-a da će on sigurno ići na nekoliko tema. Teme koje su sigurno bitne obilježit će i njemačko predsjedanje, one su na neki način obilježile i naš početak predsjedanja, a to su pitanja zelenih politika, održivih politika, digitalizacije, kohezije…, rekao je Bandov, dodavši da su to teme u kojima ćemo se morati dokazati.

Što se Brexita tiče, Metelko-Zgombić je rekla da postoji pregršt područja o kojima se treba pregovarati s Ujedinjenim Kraljevstvom.

– UK jednostavno ne želi u ovom trenutku ući u sva ta područja i s nama ih urediti. U biti ostaje otvoreno hoćemo li biti u stanju do kraja ove godine dogovoriti jedan svekolik, sveobuhvatni sporazum, rekla je.

Govoreći o ulasku u Schengenski prostor Avdagić je rekao da je u ovom trenutku pitanje svih pitanja koliko uopće Njemačka može utjecati na one zemlje koje mogu raditi prepreku Hrvatskoj.

– Moj dojam je da su se stvari promijenile u međuodnosima unutar EU-a, rekao je Avdagić.

Metelko-Zgombić kaže da je optimist jer se pokazalo da Hrvatska u Schengenu može pridonijeti sigurnosti cijele Europske unije, pa i susjednih zemalja.

– Mislim da ćemo ići u tom smjeru, rekla je.

Vinković je rekao da je Hrvatska između ostalog pokazala da europska birokracija ne mora biti toliko kruta, a da se mogu postići isti ciljevi, da sve bude u skladu sa zakonima i transparentno. Istaknuo je i da je Brexit uredno izveden.

Metelko-Zgombić odbacila je kritike opozicije da nismo iskoristili prilike te rekla da smo jako puno napravili.

– Promovirali smo se kroz svoj rad, uporno dogovaranje i spremnost postizanja dogovora, rekla je Metelko-Zgombić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.