Tezno, Slovenija, 15.05.2015 - Spomenik žrtvama Križnog puta 1945. godine na groblju Dobrava u Teznom, Slovenija. foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Tezno je najveća masovna grobnica Hrvata u Sloveniji nakon završetka Drugog svjetskog rata u u Europi – procjene kažu da je u neiskopanom dijelu tenkovskog rova još približno 15.000 žrtava, neki navode i do 60 tisuća osoba, zbog čega neko Tezno zovu i jugoslavenskom “Katynskom šumom”, po uzoru na pokolj 15 tisuća poljskih časnika koji je 1940. proveo Staljinov SSSR.

Godine 1999. tijekom iskopa kod gradnje autoceste na Teznom pronađeni su posmrtni ostaci ljudskih žrtava. Na 70 metara dužine nekadašnjeg više od tri kilometra dugoga protutenkovskog rova pronašli su 1179 kostura. Analize su pokazale kako većina kostura i nađenih predmeta pripada muškarcima, zarobljenim vojnicima hrvatskih oružanih snaga (NDH) koje je u svibnju 1945. godine na tom mjestu pobila jugoslavenska vojska.

Partizani su zarobljenike, čije su ruke vezane žicom, dovozili kamionima iz sabirnih logora oko Maribora. Sve žrtve likvidirane su vatrenim oružjem iz neposredne blizine, a nakon likvidacija, pripadnici jugoslavenske vojske žrtve su posipali vapnom, a kad je nestalo vapna – katranom.

Nalogodavac zločina bio je najuži jugoslavenski državni i vojni vrh, organizator pokolja u Teznom bila je OZNA Treće jugoslavenske armije, a egzekutori pripadnici 15. majevačke brigade.

Posmrtni ostaci ljudskih žrtava koje su iskopane u Teznom nalaze se na mariborskom groblju Dobrava.

Najveća, ali ne i jedina masovna grobnica

Tezno je samo jedna od oko 600 masovnih grobnica na području Slovenije, po ocjenama nekih analitičara možda i najveća, čije je iskapanje počelo u drugoj polovini prošlog desetljeća.

Dr. Mitja Ferenc, član komisije slovenske vlade za rješavanje problema prikrivenih grobnica, navodi da je na području Slovenije likvidirano oko 100.000 Hrvata i 14.000 Slovenaca.

“Križni put”

Kako navode povjesničari Mitja Ferenc i Želimir Kužatko, Britanci su više od 100.000 zarobljenih vojnika i civila s Bleiburškog polja izručili jugoslavenskoj vojsci koja je iste bez suđenja ubijala na “Križnom putu”, koji vodi od Dravograda, Maribora, Celja, Kočevskog roga, Maceljske šume, Zagreba, Siska, Požege, Bjelovara, Virovitice i Osijeka sve do BiH, istočne Srbije i južne Makedonije.

Ubojstva nisu tu stala – nastavljena su sve do 2. kolovoza 1945. kada je proglašena amnestija.

Dr. Ferenc: Veći dio jarka je zarastao, takav je bio sve ove godine

“Mi imamo preko 130 grobova za koje mislimo da su u njima Hrvati. U Sloveniji najveće grobište koje poznajemo i koje je ekshumirano, i djelomično su izneseni posmrtni ostaci, je Tezno kod Maribora gdje smo 2007. napravili sondiranje i ustanovili da je 930 metara jarka puno ljudskih kostiju. Kada su kopali autocestu,  iz 70 metara jarka iznijenili su 1179 kostura, a ako je 930 metara puno, to znači da je oko 15 tisuća ljudi tamo našlo svoj kraj. Ni ovo grobište nije uređeno kako bi moglo biti, s obzirom da je najveće u povijesti. Veći dio jarka je zarastao, takav je bio sve ove godine. To nije na ponos ni Hrvatskoj ni Sloveniji”, smatra dr. Mitja Ferenc.

“2007., kada smo sondirali Tezno, pokrenulo se pitanje zašto Slovenija i Hrvatska ne naprave sporazum kakav ima Slovenija s Njemačkom i Italijom. Njemačka i Italija sasvim normalno i kontinuirano iskopavaju svoje vojnike. Njemačka ih iskopava i onda pokopa na tri grobišta u Sloveniji, a Italija ih iskopa i prevozi preko granice na vojničko groblje. Zato se pitamo zašto se to može s nekadašnjim okupatorskim vojnicima, a ne možemo s našim državljanima isto napraviti? To je stvar da li se hoće. Struka je pokazala da se sve to zna, mora i hoće, ali zna se tko ima škare i platno u rukama da to dozvoli, dade financijska sredstva, napravi birokratske dozvole i slično. Ima puno problema koje smo htjeli riješiti zakonom, ali nismo optimisti”, zaključio je.

Slovenska vlada je 2003. predložila Vladi RH sporazum o istraživanju i zbrinjavanju posmrtnih ostataka žrtava iz 2. svjetskog rata, no odgovor nisu dobili.

Huda jama – masovna grobnica u kojoj su jugokomunisti zakopali preko 3000 živih zarobljenika

Huda jama jedno je od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945. godine., neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Za vrijeme komunističkog režima o stratištima i žrtvama komunističkog terora nije se puno govorilo, a i danas se ta tema izbjegava.

U Hudoj jami je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.

Jedno je to od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945.

Izvor: narod.hr
Photo: fah