(VIDEO) Arbitražni sud većinu Piranskog zaljeva dodijelio Sloveniji, dobila i slobodan prolaz kroz dio hrvatskog mora

Foto: Snimka zaslona

Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, počeo je u četvrtak popodne čitati presudu u tom predmetu, koju službeni Zagreb zbog “teške povrede arbitražnog postupka” neće priznati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnici Hrvatske nisu u sudnici u Den Haagu niti će država primiti presudu.

> Njemačka Vlada protiv Hrvatske? – Pozvali Hrvatsku da poštuje odluku suda

Čitanje presude počelo je navođenjem dijelova i načela arbitražnog sporazuma Hrvatske i Slovenije sklopljenog 2009. godine. Čitanje presude predviđeno je do 16 sati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

> Tomaić: Slovenci nisu samo lobirali – to je prevara

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede”.

> 5 činjenica o arbitražnom sporazumu iz 2009.

Zašto je sud uopće nastavio s radom kad nema mehanizama prisile, pojasnila je magistrica znanosti Tatjana Tomaić s Instituta Ivo Pilar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sud je u jednom priopćenju utvrdio odgovornost Slovenije za nedopušteno djelovanje, no smatrao da je nedovoljno za prekid rada suda. Hrvatska misli da su i suci kompromitirani “, rekla je Tomaić te dodala da je Arbitražni sud doveo u pitanje svoju vjerodostojnost.

U nastavku pratite tijek čitanja presude:

15,27 sati

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sud je odredio posebno ‘juction’ područje kroz hrvatske teritorijalne vode kojim se omogućuje Sloveniji doticaj s međunarodnim vodama. Koridor do međunarodnih voda je širok oko 2,5 nautičke milje i, prema riječima suda, slovenski brodovi i avioni imati će svu slobodu prolaska kroz hrvatsko područje.

15,25 sati

Trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, rekao je Guillaume.

Tribunal ima dužnost odrediti slovenski junction. Tribunal odlučuje da je junction između slovenskog teritorijalnog mora i otvorenog mora područje gdje brodovi i zrakoplovi uživaju ista prava od strane Slovenije, kao što ih uživaju na otvorenom moru. Junction će biti oko 2,5 nautičkih milja širok i bit će spojen na granicu.

Tribunal zaključuje da junction označava fizičku lokaciju između dva ili više područja, a u ovom slučaju Tribunal definira tu riječ kao vezu između teritorijalnog mora Slovenije i područja izvan teritorijalnog mora Hrvatske i Italije. Tribunal također smatra da se junction može smatrati kao doslovno geografska linija ili područje, primjerice junction između Atlantika i Sredozemlja je na području Gibraltara. Dakle, može biti riječ o liniji ili o području.

15,18 sati

Sudac je pokazao zemljovid koja jasno govori da Slovenija nije dobila izlaz u međunarodne vode.

15,15 sati

“Strane su duboko podijeljene po pravu pristupa otvorenom mora. Sud smatra da termin “otvoreno more” predstavlja mjesto gdje se dvije strane ukrštavaju. Riječnik ne podupire da termin “junction” podrazumijeva smjer ili fizičku povezanost”, kazao je sudac.

15,08 sati

“Sud je odlučio da se linija sredine treba izmijeniti kako bi se Sloveniji nadoknadio efekt zatvorenosti zbog prirodne konfiguracije terena”, kazao je sudac.

15,00 sati

“Granica u zaljevu će biti ravna linija koja povezuje točku usred zaljeva”, kaže sudac.

14,59 sati

“Što se tiče izlaska Slovenije na otvoreno more, sud smatra da je potrebna detaljna analiza onoga što je opisano u dogovoru o arbitraži. Treba jasno razlikovati međunarodno pravo i odluke koje se donose na temelju pravednosti. Ništa ne sprječava postignuče koherentnog rješenja koje Slovenija opravdano traži”, kaže sudac.

14,57 sati

Sud smatra da razgraničenje treba slijediti liniju koju su predložile stranke.

14,56 sati

“Slovenska policija je u zaljevu bila aktivnija nego hrvatska”, kaže sudac.

14,55 sati

“Strane se slažu da nije bilo formalne podjele zaljeva između republika prije raspada Jugoslavije. Također se slažu da nije uspostavljeno zajedničko pravo upravljanja zaljevom pa je delemitacija utvrđena po efektivnosti na dan proglašenja nezavisnosti. Obje strane se pozivaju na policijske patrole. Slovenija smatra da je cijeli zaljev slovensko područje, a Hrvatska tvrdi da ima pravo jurisdikcije na jugozapadnom dijelu zaljeva te da se slijedi središnja crta razgraničenja”, rekao je sudac.

14,35 sati

Sudac je nastavio presudu vezano uz područje Savudrijske vale i Piranskog zaljeva.

“Hrvatska osporava sve točke koje je Slovenija navela vezano uz Piranski zaljev. Što se tiče konvencije o teritorijalnom moru, sud primjećuje da je 1987 Jugoslavija donijela unutarnji akt što se tiče mora. Hrvatska je podnijela stav da Jugoslavija nikad nije iscrtala završnu granicu zaljeva i nije objavila odgovarajuću kartu”, kaže sudac.

14,33 sati

Kad se radi o području rijeke Čabranke, katastar bilježi da se katastarske granice poklapaju te granica slijedi katastre obje strane

14,32 sati

Kad je riječ o području Svete Gere, sud je utvrdio da se granice nalaze unutar iscrtanog područja.

“Tribunal zaključuje da se katastarske granice poklapaju s granicama hrvatskih i slovenskih distrikata i smatraju da je ta granica ustanovljena kao postojena granica. Tribunal je razmotrio i hrvatski zahtjev da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju. Mi zaključujemo da je to dio hrvatskog teritorija, ali nemamo jurisdikciju da bi odgovorili na ovaj zahtjev Hrvatske”, pročitao je sudac.

14,26 sati

“Što se tiče područja Gorjanci i Žumberak, sud primjećuje da povijesne austrougarske granice nisu postojale na tom području. Sud smatra da granica slijedi zadana ograničenja”, kaže sudac Guillaume.

14,23 sati

Kad je riječ o Murskom Središću, sud smatra da granica ide sredinom rijeke

14,16 sati

Rasprava o kopnenoj granici ima više od 500 članaka, a njihova bit može se svest na sljedeći način.

“Što se tiče područja rijeka Mure, sud utvrđuje da međunarodna granica slijedi katastarske granice i definira da Ustav iz 1931. Kraljevine Jugoslavije nije utvrdio granicu na tom području”, kazao je Guillaume.

14,11 sati

“Stranke su se dogovorile da presuda bude određena u skladu s međunarodnim pravom. Sud nema pravnu moć odlučiti osim prema zakonima i principima međunarodnog prava. Stranke su izričito odlučile da se stvar riješi na pravnom temelju, a ne povijesnom”, kaže sudac.

14,07 sati

“Prema sporazumu na rješavanje pomorskog graničnog spora primjenjuju se odredbe međunarodnog prava”, kazao je Guillaume.

Rekao je kako su Hrvatska i Slovenija pristale da će presuda suda biti obvezujuća.

“Složili su se da će obje strane poduzeti sve kako bi primijenili presudu šest mjeseci od njezinog donošenja”, kazao je Guillaume.

14,06 sati

“2009. premijeri Slovenije i Hrvatske potpisali su sporazum o arbitraži”, kaže Guillaume

14,05 sati

Počelo je izricanje presude koje vodi Gilbert Guillaume, predsjednik suda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.