Zaokret u Njemačkoj: Glasači imigrantskog podrijetla okreću se od lijevog SPD-a prema CDU-u

Foto:Fah

Najzadovoljniji njemačkom demokracijom su stranci: demokracijom je zadovoljno 65 posto stranaca koji žive u Njemačkoj, 58 posto Nijemaca čiji je barem jedan roditelj useljenik te tek 50 posto Nijemaca bez migrantskog podrijetla, piše euractiv.jutarnji.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osobom s migrantskim podrijetlom smatra se ona koja nije rođena s njemačkim državljanstvom ili ga barem jedan njezin roditelj nije imao kad se rodio.

Zaokret imigranata od ljevice i SPD-a prema CDU

Zaklada “Konrad Adenauer” provela je veliko istraživanje vrijednosti i stavova Nijemaca s migrantskim podrijetlom, u kojem su, među ostalim, uočili da su se turski gastarbajteri i njihova djeca, koji su desetljećima slovili za vjerno biračko tijelo socijaldemokrata, u posljednje četiri godine okrenuli demokršćanima Angele Merkel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno je sve više Nijemaca doseljenih od 80-ih iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza okrenulo leđa demokršćanima u korist krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

U četiri godine došlo je do vidljivog migrantskog zaokreta udesno. Dosad se vjerovalo da Nijemci turskog podrijetla glasaju većinom za SPD, stranku lijevog centra, a useljenici iz Rusije i bivšeg istočnog bloka za CDU/CSU, koaliciju konzervativnog centra. No između 2015. i 2019. useljenici ruskog podrijetla (često etnički Nijemci) okrenuli su leđa stranci Angele Merkel.

Iz Rusije, SSSR-a i bivših zemalja istočnog bloka od 80-ih su se doseljavali etnički Nijemci, a poslije i Rusi. Među etničkim Nijemcima iz bivšeg istočnog bloka postotak birača AfD-a skočio je sa 3 na 16 posto od 2015. do 2019. godine. Istovremeno je među ruskim imigrantima broj birača AfD-a skočio sa 2 na 29 posto. Krajnje desni AfD, koji u Njemačkoj osvaja oko 10 posto, poznat je po tome da gaji bliske veze s Moskvom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još 2015. za Merkeličine demokršćane je bilo 56 posto useljenika ruskog podrijetla, a 2019., kad su održani posljednji parlamentarni izbori, za CDU/CSU bilo je tek njih 29 posto. Istovremeno je podrška demokršćanima među migrantima turskog podrijetla porasla sa 17 na 53 posto. Poljaci većinom glasaju za demokršćane, a tek neznatna manjina sklona je AfD-u.

Među strancima je 2019. i dalje bio najpopularniji SPD, mada su doživjeli pad migrantskih glasova sa 41 na 26 posto. Većina se useljenika, po tom istraživanju, okrenula CDU-u (rast sa 34 na 39 posto). Stranci su pritom, unatoč velikom padu podrške, ostali najsnažnija skupina birača SPD-a, dok su među podržavateljima CDU-a primat preuzeli Nijemci s migrantskom pozadinom. Među onima koji bi glasali za Zelene, stranku u usponu, najviše je Nijemaca bez migrantskog podrijetla: 29 posto, ali Zelenima bi dalo glas i 23 odnosno 24 posto Nijemaca migrantskog podrijetla i stranaca.

Imigranti zadovoljni Njemačkom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanje na velikom uzorku pokazalo je da je većina migranata zadovoljna njemačkim političkim sustavom: čak 72 posto stranaca smatra da je politički sistem u Njemačkoj bolji nego u zemlji iz koje dolaze, samo 5 posto ih misli da je bolje u njihovoj matičnoj zemlji.
Procjenjuje se da među 83,2 milijuna Nijemaca živi 2,7 milijuna Turaka i turskih Kurda.

Njemačka imigracija nije usporediva s kolonijalnom migracijom u Francusku i Veliku Britaniju, pa su i problemi drugačiji. Većina njemačkih muslimana stigla je organizirano kao gastarbajteri iz tada sekularne Atatürkove Turske šezdesetih i sedamdesetih godina. Drugu veliku skupinu useljenika čini oko 3,5 milijuna Rusa i Nijemaca doseljenih od 80-ih godina iz zemalja nekadašnjeg istočnog bloka, a njima treba dodati noviju imigraciju s više od 2 milijuna Poljaka i gotovo milijun Rumunja. Prema Eurostatu, u Njemačkoj je u siječnju 2019. živjelo 10 milijuna stranaca, ili 12,2 posto stanovništva. Od toga su 4,3 milijuna iz neke od članica EU. Hrvata ima, kako procjenjuju, oko 400.000, a ukupno svih iz bivše Jugoslavije 1,7 milijuna.

Udio Nijemaca s migrantskim podrijetlom (koji su rođeni izvan Njemačke ili im je jedan roditelj rođen izvan Njemačke) dosegao je 2019. godine 21 milijun. Više od pola rođeno ih je u Njemačkoj. Njih 65 posto europskog je podrijetla. Najviše iz Turske (13 posto), slijede oni iz Rusije i Poljske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.