Danas se na Plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu glasovalo o Izvješću o tehničkim rješenjima za održivu poljoprivredu u EU-u zastupnice Anthea McIntyre iz Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu su zastupnici koji se protive GMO-u i deregulaciji tog područja, a među njima je i hrvatska zastupnica Marijana Petir, uspjeli izbaciti iz Izvješća sporne dijelove.
Tako su iz izvješća izbrisani kontroverzni pozivi na slabljenje svega onoga što europsku poljoprivredu čini prepoznatljivom u svijetu – način proizvodnje provjerenim tehnikama i tehnologijama te održivost proizvodnje na način da su europski poljoprivredni proizvodi po svojoj kvaliteti i sigurnosti vodeći u svijetu. „Izvješće nažalost promovira nove tehnike genetskog inženjeringa te zaziva izmjenu EU zakonodavnog okvira za GMO s ciljem da olakša autorizaciju tehnika i tehnologija čemu se odlučno protivim,“ rekla je tijekom rasprave zastupnica Petir. Glasovanjem je taj sporni dio izbačen.
Biotehnološka industrija već duže vremena kontinuirano i neodgovorno pokušava uvjeriti Komisiju u potrebu deregulacije novih GMO tehnika, što bi u konačnici značilo da proizvodi nastali njihovom primjenom ne bi trebali biti provjeravani i označavani. Petir ističe da neregulirana masovna primjena tih tehnika može imati dalekosežne posljedice za okoliš, biološku raznolikost, sigurnost hrane, ali i za pravo potrošača na informirani izbor te da je to razlog zbog kojeg im se protivi.
Dosadašnja tehnička izvješća i pravne analize suglasne su oko činjenice da nove GM tehnike o kojima se u Izvješću raspravlja ulaze u nadležnost europskog zakonodavstva o GMO-u te uz već prepoznate rizike donose i set karakterističnih novih rizika i problema veznih uz svaku tehniku zasebno (poput recimo stvaranja neželjenog soja koji se može nekontrolirano širiti ako dospije u okoliš). „Nema znanstvenih razloga niti razborite pravne osnove koja bi podržala izuzeće novih GM tehnika od primjene postojećeg zakonodavstva EU o GMO te mi je drago da smo taj dio izbacili iz Izvješća“, rekla je Petir.
Drugo kontroverzno pitanje u ovom Izvješću tiče se primjene „nisko rizičnih kemijskih tvari“ – novih pesticida za čije se odobrenje i primjenu također traži olakšavanje administrativnog tereta u procesu odobravanja. Petir ističe da to posebno zabrinjava ako znademo da su taj pridjev „nisko rizičnog“ dobili bez podrobne analize učinaka na zdravlje i okoliš. „Također, zabrinjava stajalište da bi tim tvarima trebalo privremeno odobriti za upotrebu što se kosi s načelom predostrožnosti“, rekla je Petir ocijenivši takav prijedlog neodgovornim. Upravo zato i postoje procedure i istraživanja kako bi se zajamčila sigurnost korisnicima tih tvari, ali u konačnici i potrošačima koji kupuje i koriste za hranu proizvode tretirane tim tvarima.
Petir je stava da obje spomenute kontroverzne teme imaju za cilj podršku industrijskoj proizvodnji hrane, a poljoprivredna proizvodnja zasnovana na industrijskim principima rezultira štetnim učincima na sastavnice okoliša: na vodu, zrak i tlo, ali i biološku raznolikost. „Drago mi je da smo skupili dovoljno ruku da takve prijedloge odbacimo“, rekla je Petir te dodala da poštivanje načela predostrožnosti smatra ključnim u sprječavanju šteta koje mogu biti daleko veće od planiranih dobiti pri čemu je pozvala političare da o tome vode računa kada predlažu izvješća ili zakone.
