Odbor Europskog parlamenta za međunarodnu trgovinu u srijedu je razmijenio gledišta o sporazumu CETA po prvi puta otkako je je Europska komisija usvojila nacrt prijedloga sporazuma za potpisivanje, čime je započeta procedura ratifikacije tog sporazuma u Europskom parlamentu.
Pregovori o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu s Kanadom (CETA) su zaključeni no još ga trebaju prihvatiti Europski parlament, Vijeće i nacionalni parlamenti članica. O sporazumu će europarlamentarci glasovati kada ga parlamentu službeno uputi Vijeće EU-a.
CETA je prvi sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU završio s nekim od većih gospodarstva OECD-a i do sada je najsveobuhvatniji, no kao i ostali sporazumi o slobodnoj trgovini izaziva proturječja.
U razmjeni gledišta u odboru zastupnici su većinom podržali sporazum ali i istaknuli neke sporne dijelove, posebice poglavlje o sustavu rješavanja investicijskih sporova, odnosno mehanizmu ICS koji predviđa arbitražno rješavanje eventualnih sporova do kojega bi došlo pri tumačenju odredbi sporazuma.
David Martin, zastupnik Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) iz Ujedinjenog Kraljevstva, ocijenio je da CETA ima potencijal stvaranja novih radnih mjesta i snaženja gospodarskog rasta ali i dodao da su na nekim područjima potrebna pojašnjenja, posebice glede suda za zaštitu i rješavanje sporova s ulagačima.
Konzervativac David Campbell Bannerman (ECR), također iz Ujedinjenog Kraljevstva, podržao je što skorije potpisivanje sporazuma.
Nizozemska zastupnica Marietje Schaake iz Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) upozorila je da ako do usvajanja sporazum ne dođe, EU više neće biti biti vjerodostojan pregovarač i neće moći uspostavljati standarde suvremenih trgovinskih sporazuma.
Anne-Marie Mineur, nizozemska zastupnica Europske ujedinjene ljevice – Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL) izrazila je zadovojstvo što je Komisija prihvatila ratifikaciju sporazuma u nacionalnim paralmentima ali i dodala da im se treba dati dovoljno vremena za raspravu te da CETA ne treba ući u privremenu primjenu dok se ove ne zaključe.
Zastupnik Zelenih iz Francuske Yannick Yadot upozorio da bi uvoz 65000 tona govedine iz Kanade tretirane antibioticima mogao ugroziti ugroziti neke europske proizvođače.
Talijan Fabio Massimo Castaldo iz Kluba zastupnika Europe slobode i demokracije (EFDD) rekao je da smatra kako bi poglavlja o ulaganjima i financijskim uslugama trebalo isključiti iz privremene primjene sporazuma.
Artis Pabriks , latvijski eurozastupnik Europske pučke stranke i izvjestitelj EP-a za sporazum CETA, otvarajući raspravu u Odboru istaknuo je da je Kanada vjerojatno EU-u najbliža zemlja van europskog kontineta po vrijednostima i iskustvima u suradnji u gospodarstvu i politici. “Ako zaključimo ovaj vrlo ambicozan i vrlo suvremen trgovinski spoarzum Europljani će odmah moći sačuvati i do 12 milijardi eura”, naglasio je Pabriks u izlaganju.
Pabriks je u razgovoru za portal Europskog parlamenta pojasnio svoje ocjene sporazuma.
Zašto nam je potrebna CETA? Kako taj sporazum koristi Europljanima a koje bi bile njegove nepovoljne strane?
“CETA, trgovinski spoarzum između Kanade i Europske unije, vrlo je sveobuhvatan i izrazito suvremen sporazum. On uspostavlja primjer za buduće trgovinske sporazume i temeljen je na razumijevanju dvaju partnera koji dijele mnoge vrijednosti. Ako tražite najbližeg partnera pored SAD-a Kanada je prva zemlja koja pada na pamet. On donosi jasne gospodarske koristi. One su razmjerno velike jer je bogatsvo EU-a u mnogome povezano s trgovinom i mogućnošću trgovine. On će stvoriti još radnih mjesta i posebice pomoći malim i srednjim poduzećima koja čine kičmu gospodarstva”.
Mnogi se pribojavaju da će CETA tvrtkama dati previše moći u poništavanju odluka demokratski izabranih vlada. Hoće li predloženi sudski sustav za ulaganja biti dovoljan da to spriječi?
“Vjerujem da će biti više nego dovoljan. Znamo da su postojale nelagode oko ulaganja i velikih korporacija, no znamo iz povijesti da i, s ne previše naprednim trgovinskim spoarzumima,,države nisu bile nemoćne protiv velikih korporacija. U slučaju CETA-e vlade su u vrlo snažnom položaju. Trebamo usvojiti ovu suvremenu verziju jer će biti primjer za mnoge druge. Ako to ne usvojimo i dalje ćemo godinama postavljati pitanja o toj temi. Kanadsko-eruopski sporazum je taj koji može to pitanje riješiti i globalno”.
O sporazumu CETA moći će glasovati i nacionalni parlamenti. Hoće li to mnogo otežati zaključivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma?
“Uključivanje nacionalnih parlamenata povećava birokratski teret ali živimo u demokratskom svijetu i ako ljudi želje dvostruku provjeru učinimo je. Ja osobno ću uvjeriti naše latvijske glasače da je dovoljna ona u Europskom parlamentu”, rekao je Pabriks.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
