Rast broja obrta posljednjih nekoliko godina pokazuje da su obrtnici uglavnom prevladali krizu, no još se susreću s nizom problema – nedostatkom radne snage, sivom ekonomijom, nelojalnom konkurencijom, neadekvatnim strukovnim obrazovanjem te nizom administrativnih opterećenja, istaknula je u ponedjeljak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj Akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Grabar-Kitarović se zauzima za stvaranje uvjeta u kojima bi obrtnici, kao jedan od stupova hrvatskoga gospodarstva, mogli stvarati kvalitetne proizvode i usluge i nova radna mjesta, a ne boriti se za opstanak i preživljavanje.
U svom obraćanju osvrnula se i na današnji dan kada je Hrvatska prije šest godina postala punopravnom članicom Europske unije, napominjući da je hrvatsko gospodarstvo tada prolazilo kroz duboku krizu. “Od tada do danas postignut je važan napredak, napredak koji potvrđuje otpornost hrvatskoga gospodarstva“, istaknula je Grabar-Kitarović.
Rezultati napretka su, kako je rekla, jasan znak razvojnih potencijala i privatnog i javnog sektora. “To je ujedno i dobra vijest za sve nas koji poštujemo rad, upornost, profesionalnost, odricanje i uspjeh svih naših poduzetnika i obrtnika u izgradnji bolje Hrvatske“, kazala je.
Grabar-Kitarović je pozvala na još više sinergije i suradnje radi poticanja obrtničkih zanimanja, obrtničkih investicija i promicanja rasta, ocijenivši kako obrtništvo u Hrvatskoj ima budućnost u kojoj će se pokazati kako znamo i možemo ostvariti konkurentsku prednost i suvereno vladati odabranim tržišnim nišama.
Za takvu budućnost važni su majstori i majstorice koji danas preuzimaju svoje majstorske diplome, kazala je te dodala kako su znanjem i uloženim trudom napravili veliki korak u svojoj karijeri i poslovanju. “Vaša stručnost, znanje i iskustvo potrebni su Hrvatskoj! Iskreno vjerujem kako ćete postati istinski vrijednim saveznicima naše vizije – pretvoriti Hrvatsku u poželjno mjesto za život i poslovanje, u zemlju po mjeri čovjeka i poduzetnika“, istaknula je.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec podsjetio je da su još prije nekoliko godina upozoravali na problem nedostatka radne snage i nudili rješenje, a to je kvalitetno strukovno obrazovanje. Od strukovnog obrazovanja ne moraju se raditi eksperimenti, jer jedinstveni model obrazovanja za strukovna zanimanja je dualno obrazovanje koje treba unaprijediti, kazao je.
“Ne treba izmišljati toplu vodu, posebno ne ljudi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji sjede u kancelarijama i nemaju pojma što se događa u stvarnom životu, u obrtničkim radionicama”, istaknuo je.
Tragedija je za ovu državu, kako je rekao, da je 110 tisuća nezaposlenih, a uvozna kvota doseže gotovo 70 tisuća radne snage. “Pitam se što ti ljudi rade na zavodu za zapošljavanje. Ponovit ću da onima koji odbiju radno mjesto treba ukinuti zdravstveno osiguranje jer ne želim da budu teret ni meni ni mojim kolegama obrtnicima niti ostalim zaposlenima. Mislim da je vrijeme da HZZ raščisti situaciju sa stvarnim tražiteljima posla i onima kojima tamo nije mjesto”, poručio je.
Rekao je i kako obrtnici ne traže privilegije već jednake tržišne uvjete i da Hrvatska mora biti zemlja u kojoj se bori protiv sive ekonomije.
Poručio je kako će HOK i dalje biti partner svima no kako će zaštita i interes obrtništva biti i dalje na prvom mjestu. Mladima je, pak, poručio kako biti obrtnik nije zanimanje, već je to odluka onih koji imaju viziju, koji se ne boje preuzeti rizik.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je da je hrvatsko obrtništvo vrlo bitan kotačić u mozaiku rasta hrvatskog gospodarstva.
“Nisam bio iznenađen gospodarskim rastom od 3,9 posto u prvom kvartalu, kao što me neće iznenaditi brojka koju još ne znamo, ali ju priželjkujemo u drugom kvartalu – prema svim naznakama prijeći ćemo razinu gospodarskog rasta od 4 posto i to je metodološki pristup kojim želimo kraj sljedeće godine završiti s drugom zaredom godinom koja će se približiti gospodarskom rastu od 5 posto”, kazao je.
Najavio je da će Vlada nastaviti raditi na rasterećenju gospodarstva. Također, zatražio je od lokalnih vlasti – općinskih načelnika, gradonačelnika i župana – da budu svjesni toga da ako država zakonodavnim okvirom ruši administrativne barijere i stvara pozitivno i poticajno okruženje, da ne mogu oni jednostranim odlukama remetiti fiskalni učinak reformskih mjera Vlade, već moraju stati na branik poduzetništva i namete odnosno cijenu funkcioniranja lokalne države svesti na najmanju moguću mjeru.
