Zamrzavanje tečaja franka na godinu dana smanjit će prihode banaka za oko 400 milijuna kuna, no trošak bi za banke bio približan i da ta mjera nije uvedena, jer bi približno 20-postotna aprecijacija švicarskog franka izazvala rast loših kredita pa bi banke imale obvezu dodatnih rezervacija, pokazuju procjene Hrvatske narodne banke (HNB) iz predstavljene publikacije “Financijska stabilnost”, prenosi HRT.
Također, pokazuju rezultati HNB-ovog testa otpornosti banaka na stres, nema naznaka da bi takav valutni šok povratnim vezama u gospodarstvu mogao izazvati rizike sistemskog karaktera.
Naime, stresni scenarija korišten u novom broju “Financijske stabilnosti”, sadržavao je, uz ostalo, upravo i varijablu znatne aprecijacije franka prema euru, uz snažnu deprecijaciju kune prema euru. Rezultati tog testiranja pokazuju da je razina otpornosti domaćeg bankovnog sustava još uvijek zadovoljavajuća te još nema potrebe za uvođenjem strožih zahtjeva za kapital i likvidnost.
Domaći je bankarski sektor, naime, izdržao simulirani ‘udar’ bez većih teškoća, “mada je testiranje otkrilo slabosti određenog broja institucija čija je nedovoljna otpornost i do sada uglavnom bila uočena na radaru testova otpornosti na stres”, navodi se u “Financijskoj stabilnosti” te dodaje da je riječ o osam kreditnih institucija. No, iz HNB-a nisu objavili o kojim se kreditnim institucijama radi.
U HNB-u drže i da ukupno gledajući, najveći rizik za financijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz relativno visoke osjetljivosti na promjenu uvjeta financiranja na međunarodnim financijskim tržištima, koja u kombinaciji s niskim očekivanim stopama rasta i visokom razinom javnog i inozemnog duga može imati zamjetne nepovoljne učinke na hrvatsko gospodarstvo.
 iz predstavljene publikacije "Financijska stabilnost", prenosi HRT.){kind=link}