Kada Hrvatska bude ulazila u eurozonu, vrlo je vjerojatno da će tečaj konverzije biti 7,5345 kuna za euro, razina na kojoj je utvrđen srednji paritet prilikom ulaska u ERM II, ali moguće su i promjene. Srednji paritet znači da zemlja treba dokazati da je u stanju održavati valutu relativno stabilnom, pri čemu je raspon osciliranja postavljan prilično velikodušno, od plus/minus 15 posto.
> U kojim se državama članicama Europske unije koristi euro kao službena valuta?
U slučaju kune, to znači da se može kretati od 8,6646 do 6,4043. Budući da od uvođenja kuna nije nikad jačala ili slabjela više od pet posto u odnosu na prosječni tečaj, većih iskušenja ne bi trebalo biti.
Ipak, sada utvrđeni srednji paritet ne mora biti i tečaj po kojem će se izvršiti konverzija: on će se odrediti šest mjeseci prije uvođenja eura. Iskustvo drugih zemalja pokazuje da je većina njih doista mijenjala svoje valute po paritetu koji je utvrđen na početku, ali ne sve. Od osam zemalja koje su u eurozonu ušle nakon njezina osnivanja 1999. godine, dvije su zemlje mijenjale srednji paritet zbog pritisaka aprecijacije, piše novac.jutarnji.
Za grčku drahmu najprije je određen tečaj od 353,109 za euro, a na kraju je bio 340,75, dok se u slučaju slovačke krune mijenjao tri puta: najprije je postavljen na 38,455, zatim na 35,444, a naposljetku je bio 30,128, što znači da je kruna ojačala za 17,6 posto. Četiri zemlje – Malta, Estonija, Latvija i Litva – imale su fiksni tečajni režim, a srednji paritet uspjeli su zadržati i slovenski tolar te ciparska funta, nakon kratkog boravka u tečajnom mehanizmu. Bugarska također ima fiksni tečajni režim još od 1997. godine, a srednji paritet je određen na razini od 1,9558 leva za euro.
Analitičari nizozemske financijske grupacije ING vjeruju da će taj utvđeni paritet Bugarska održati do ulaksa u eurozonu, a slučaj Hrvatske smatraju malo više “nijansiranim” iako i ona ima kvazifiksni tečaj. HNB primjenjuje upravljano-fluktuirajući tečajni režim, ali intervenira na tržištu kada su izraženi pritisci u smjeru slabljenja ili jačanja valute.
Imajući sve u vidu, vjeruju da održavanje stabilnosti tečaja za Hrvatsku neće biti veći izazov, ali procjenjuju da će centralni paritet biti postavljen na 7,55 kuna s obzirom na to da se on “obično postavlja oko trenutačne tržišne razine”. To daje naslutiti da u idućim godinama očekuju blage deprecijacijske pritiske na kunu. Osim kune i leva, u ERM-u II trenutačno je i danska kruna, koja u njemu boravi još od 1999. godine.
Podsjetimo, 10. srpnja 2020. Hrvatska je primljena u članstvo u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu te je hrvatska kuna vezana uz euro, a njegovo se uvođenje očekuje 1. siječnja 2023.
Euro je trenutačno službena valuta 19 od 27 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručje.
Ministar Zdravko Marić najavio je kako će se pet mjeseci prije finalnog uvođenja eura uvesti dualne cijene. Dakle, bit će ispisane i u kunama, i u eurima.
