Ministar financija Slavko Linić i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm potpisali su danas Ugovor o zajmu u iznosu od 150 milijuna eura za drugi Zajam za razvojnu politiku gospodarskog oporavka. Cilj je zajma podržati napore vlade u ubrzanju gospodarskog oporavka putem konsolidacije javnih financija i jačanja ulagačke klime.
Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da Hrvatska želi ponovo kredit od te banke i za sve preostale reforme koje su pred nadležnim ministarstvima. Riječ je o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka koji je Hrvatskoj odobren nakon dvije godine pregovaranja.
Naglasio je da je taj kredit dokaz da su u Hrvatskoj učinjeni veliki napori i promjene, posebno u dijelu jačanja fiskalne odgovornosti i transparentnosti i naročito reformi javne uprave, zdravstva, socijale i obrazovanja.
Smatra i da taj kredit nije samo važan zbog iznosa nego i jer jedna važna svjetska financijska institucija ipak priznaje Vladi rezultate u otklanjanju prepreka za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te ogromnih ušteda u realnim iznosima, što se, kako je kazao, na žalost ne priznaje kod kuće.
Kredit je, naglašava Linić, i važna potpora Vladi za vođenje daljih pregovora s Europskom komisijom oko prekomjernog deficita.
Od 51 milijarde kuna poreznog duga – samo 26 milijardi je moguće naplata – ostalo je za otpis jer je zastarjelo
Linić je objasnio kako je od 51 milijardu kuna neplaćenog poreznog duga kojeg su zatekli došavši na vlast samo 26 milijardi kuna moguće naplate, dok je sve ostalo, 25 miljardi za otpis jer je zastarjelo.
„Vlada je nakon toga krenula sa setom reprograma, 7500 tisuća subjekata je podnijelo i dobilo mogućnost reprograma i 3.5 milijarde kuna reprogramirali smo na trogodišnji rok otplate“, istaknuo je te dodao kako su sa predstečajnim nagodbama pokušali s ostalim vjerovnicima postići bolje rezultate ustvrdivši kako su sa uspješnim predstečajnim nagodbama obuhvatili oko 1.5 milijarde, gdje je 700 milijuna otpisano a ostalo refinancirano.
„Nažalost 35 tisuća smo podnijeli zahtjeva za stečaj gdje brišemo pojedine subjekte s negdje oko 7500 zaposlenih“, istaknuo je.
Govoreći o najvećim dužnicima spomenuo je dvije pravne osobe koje su skupljale porez u ime države te su ga trebale platit.
„Dalmacija vino s prijavljenih 1 milijardu 50 milijuna kuna potraživanja – direktno je pokraden proračun u sve ovo vrijeme“, istaknuo je te dodao primjer Badela s manje od pola milijarde kuna potraživanja.
„Za razliku od njih, duhanska industrija svoje trošarine koje prikuplja uplaćuje, što pokazuje da tolerancija prema subjektima koji ne plaćaju nešto što mora prestati“, zaključio je Linić.
Istaknuo je kako od 1.1.2012. do danas uspješno je naplaćeno 92 posto poreza koji su stizali redovno otkad je ova Vlada preuzela upravljanje državom, a što se tiče ostalih 8 posto su tvrtke koje propadaju i gdje se kroz predstečajne postupke pokušava naći rješenje ili zatvaranje tvrtke – razna trgovačka društva, većinom manja.
Imali smo neefikasnu državu i tu je odgovor – politika je kriva
Pojasnio je primjer Dalmacija vina koji nije bio postavljen u stečaj istaknuvši kako je sve bilo spremljeno za stečaj, ali opet 8 godina nije gurnut u stečaj.
„Kolika je odgovornost pojedinih činovnika, a kolika politike – evidentno da je stvar odgovornosti politike“, ocijenio je te dodao „stvorili smo jedan mentalitet da stečaj nije poželjan, da treba bježati od njega, da su ugroženi zaposleni“.
„Nisu radnici problem jer najveći postotak otvorenih stečaja od prije 2012. je na inicijativu radnika koji su shvatili da je to jedini način da naplati svoja potraživanja – mi nismo u ovom društvu nismo promijenili mentalno sklop“, istaknuo je Linić te dodao „zašto nema stečaja – jer se u stečaju naplatite 10 posto svog potraživanja – to su dokazali trgovački sudovi vodeći stečajeve“.
„Imali smo neefikasnu državu i tu je odgovor – politika je kriva“, zaključio je Linić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
