Poljska i Rumunjska traže rješenje za rast kredita u švicarskim francima

Poljska i Rumunjska pokušavaju različitim mjerama rasteretiti svoje građane korisnike kredita u švicarskim francima (CHF), no poručuju da nagli rast tečaja neće ugroziti financijsku stabilnost njihovih zemalja te isključuju modele Mađarske i Hrvatske, a zamrzavanju tečaja čini se nesklona i Srbija.

“Rumunjska financijska stabilnost nije pogođena”, objavio je zamjenik guvernera Rumunjske narodne banke Liviu Voinea.

Nema prijetnje bankovnom sustavu Poljske, rekao je u Varšavi ministar financija Mateusz Szczurek.

U Rumunjskoj praksa uzimanja kredita u CHF za kupnju stambene nekretnine nije bila tako raširena kao u nekim drugim zemljama središnje i istočne Europe, no zemlja ipak ima 75.000 takvih korisnika, rekao je Adrian Vasilescu, savjetnik guvernera Rumunjske središnje banke.

Pola milijuna poljskih zajmoprimaca u CHF

Poljska, koja ima više od pola milijuna zajmoprimaca u CHF, naredila je istragu okolnosti u kojima su takvi krediti odobravani, a Poljska narodna banka donijet će “izvanredne mjere”, objavljeno je u utorak.

Nakon nekoliko sati razgovora s guvernerom Poljske narodne banke i čelnicima komercijalnih banaka Szczurek je za TVN224 BiS rekao da nisu razgovarali o zamrzavanju tečaja švicarskog franka prema nacionalnoj valuti, mjeri kojoj je pribjegla Hrvatska.

“Klijent prihvaća rizik tečaja, a banke prihvaćaju rizik kamate. To je pošteni dogovor”, rekao je Sczczurek.

Premijerka Ewa Kopacz naredila je u utorak istragu prakse odobravanja takvih kredita. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja najavila je odvojenu istragu kako bi utvrdila jesu li takvi krediti uzimali u obzir uvođenje negativnih kamatnih stopa u Švicarskoj kao i pokušavaju li poljske banke uvesti zajmoprimcima dodatne troškove osiguranja.

Zajmovi u švicarskim francima u Rumunjskoj krajem studenoga iznosili su 10,1 milijarde leija, što je 2,6 milijarda dolara.

U Poljskoj je krajem studenoga vrijednost kredita denominiranih u CHF iznosila 36 milijarda dolara, što je gotovo osam posto bruto domaćeg proizvoda najvećeg gospodarstva središnje Europe.

Švicarski franak narastao je za 16 posto u odnosu na lei od prošlog tjedna kada je Švicarska narodna banka odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 CHF za euro čime je šokirala financijska tržišta.

U zemljama središnje i istočne Europe 2000-ih godina brojni su građani uzimali kredite u CHF privučeni niskom kamatom unatoč upozorenjima ekonomista da se time izlažu većem riziku nego pri zajmu u eurima.

Bukurešt: konverzija ne dolazi u obzir

Rumunjska oporba pozvala je premijera Victora Pontu da zajmoprimcima u ‘švicarcima’ ponudi hitne spasonosne zajmove. Vlada je počela “široke neformalne razgovore s komercijalnim bankama i središnjom bankom”, no isključuje mjere kojima je pribjegla mađarska vlada koja je lani te kredite prebacila u nacionalnu valutu.

U Mađarskoj je rastom tečaja CHF izravno bilo pogođeno 1,2 milijuna ljudi.

“Konverzija u lokalnu valutu ne dolazi u obzir”, rekao je dužnosnik rumunjske vlade. “Kombinacija osobnog stečaja i restrukturiranja zajma mogla bi biti izlaz”, rekao je taj dužnosnik i dodao da bi se “Rješenja mogla naći na bankovnom tržištu, s političkim strankama i vlastima”.

Volksbank Romania odlučila je ranije ovaj tjedan na tri mjeseca zamrznuti tečaj leija/franka na 3,8 za sve zajmoprimce u CHF, a OTP Banka Romania privremeno će rezanti kamate do 1,5 posto.

Srbija isključuje zamrzavanje tečaja

I vlada Srbije pokušava pomoći zajmoprimcima u švicarskom franku, ali čini se i ona isključuje zamrzavanje tečaja, piše Reuters citirajući ministra financija Dušana Vujovića koji je rekao “Oni ne mogu učiniti ništa u vezi tečaja”.

Srbija razmatra mjere produljenja roka otplate, djelomičnu konverziju zajma ili moguće sniženje kamatnih stopa, prenosi Reuters.

Agencija spominje da se stanje u Hrvatskoj i Srbiji ne može usporediti s Poljskom gdje je broj zajmoprimaca u CHF daleko veći, no spominje da i Poljsku i Hrvatsku uskoro čekaju izbori i to je dodatni pritisak na njihove vlade.

Claudiu Manda, potpredsjednik parlamentarnog odbora za proračun sažeo je problem rekavši da se traži srednje rješenje jer “ne možemo izaći s mjerom kojom ćemo prestrašiti banke, niti zakopati glavu u pijesak kao noj i praviti se da nas nije briga”.

Poljski bankar, koji je traži da bude neimenovan, rekao je “stanje je nesigurno i nabijeno emocijama i nije vrijeme za nasilne odluke”.