Rastom švicaraca najviše pogođene Poljska i Hrvatska

Snažan skok tečaja franka izazvao je šok u Švicarskoj, jer će to povećati troškove poslovanja tamošnjih kompanija, smanjiti prihode banaka iz inozemstva i naštetiti turizmu. Analitičari UBS banke odmah su, zbog ‘značajnog utjecaja’ jačanja franka, procjene rasta švicarskog gospodarstva u ovoj godini s 1,8 na 0,5 posto, javlja HRT.

Na gospodarska očekivanja najbolje ukazuje pad tamošnjeg SMI burzovnog indeksa za 8,7 posto, što je njegov najveći dnevni pad u 25 godina, pri čemu je izbrisano oko 100 milijardi dolara tržišne vrijednosti najvećih švicarskih kompanija. Jačanje franka naštetit će velikim švicarskim izvoznicima, jer na taj način njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju skuplji. Više od 40 posto švicarskog izvoza ide u eurozonu, a mediji su odmah cijeli slučaj nazvali ‘Frankogedon‘.

Rastom švicaraca najviše pogođene Poljska i Hrvatska

Snažan rast tečaja franka prema euru izazvao je paniku u Poljskoj i Hrvatskoj, jer će mnogim građanima koji imaju zajmove u ‘švicarcima’ porasti kreditne rate, dok u drugim zemljama regije situacija nije tako ozbiljna, pišu svjetske agencije.

Nakon što je u četvrtak Švicarska narodna banka (SNB) odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, cijena ‘švicarca’ skočila je u prvim trenucima prema europskoj valuti gotovo 30 posto. Kasnije se stabilizirala oko 1,01 franak za euro, što znači da je ‘švicarac’ ojačao oko 16 posto.

U odnosu na poljski zlot tečaj franka skočio je gotovo 20 posto, što je loša vijest za gotovo 700.000 poljskih kućanstava koja imaju hipotekarne kredite u francima. To će biti bolno. Najteže će biti onima koji moraju prodati svoje stanove, a još uvijek otplaćuju kredit. Moguće je u nekim slučajevima da će vrijednost kredita biti veća od vrijednosti imovine, kazao je Piotr Andrzejewski, medijski djelatnik u Varšavi agenciji AFP.

Franak prema kuni skočio 16 posto

U Hrvatskoj je, pak, nakon što je jučer tečaj franka prema kuni skočio za 16 posto, Udruga Franak zatražila hitnu sjednicu Vlade. Po njezinim procjenama, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, što znači da jačanje franka može utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Jačanje franka uznemirilo je i građane u Srbiji, gdje oko 8,5 posto ukupnih kredita u stranoj valuti predstavljaju krediti u ‘švicarcima’. Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će negativne posljedice jačanje švicarske valute imati oko 21.000 građana Srbije.

Bez panike u Mađarskoj, Češkoj, Austriji…

U Mađarskoj, međutim, jačanje franka nije izazvalo paniku, premda oko milijun Mađara ima kredite u stranoj valuti, uglavnom ‘švicarcima’, u vrijednosti od oko 10 milijardi eura. Tamošnja je vlada već prije fiksirala tečaj za konverziju rata stambenih kredita u francima i eurima znatno ispod tržišne razine tečaja.

U Rumunjskoj, Češkoj i Austriji udio kredita u ‘švicarcima’ u odnosu na ukupne kredite je malen. Austrija je još 2008. zabranila kredite u stranim valutama.

Snažan rast švicarskog franka izazvao je paniku na financijskim tržištima u središnjoj i istočnoj Europi prije nekoliko godina. No, sada ima razloga za pretpostavku da bi se ovom krizom moglo lakše upravljati, kazao je za AFP William Jackson, analitičar u londonskoj tvrtki Capital Economics. Švicarska središnja banka uvela je, naime, negativne kamate na velike depozite po viđenju u francima, kao i druge mjere koje bi trebale zaustaviti priljev kapitala u ‘švicarce’.

Guverner Švicarske narodne banke Thomas Jordan kazao je u četvrtak da očekuje slabljenje franka u dogledno vrijeme.