Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.
Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.
Dodaju li se tom i deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi na razini 15,1 milijardu kuna, ili 4,5 posto BDP-a, rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade.
Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,2 posto (ranija je Vladina projekcija bila rast BDP-a za 1,3 posto),
Rebalansom su rashodi proračunskih korisnika smanjeni za 3,6 milijardi kuna, no učinak tih ušteda ‘poništili’ su povećani troškovi koji su morali biti ugrađeni u proračun u ukupnom iznosu od 3,7 milijardi kuna.
Uz ostvarene uštede u rebalans je trebalo ‘ugraditi’ i povećane troškove za sanaciju preostalog duga zdravstva od 3,2 milijarde kuna, povećane troškove za mirovine za 255 milijuna kuna te veće izdatke za programe za zapošljavanje, objasnio je Linić.
Na rashodnoj strani Vlada planira uštede kroz uskratu isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža, što je ušteda od oko 340 milijuna kuna u ovoj godini.
Donesena je i odluka o smanjenju osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, čime će njihova plaća biti smanjena za 6 posto, što je 250 milijuna kuna ukupno u ovoj godini.
Za 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna financijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna – 50 milijuna kuna u poljoprivredi, 130 milijuna kuna HŽ-u, 195 milijuna kuna brodogradnji, 150 milijuna kuna za subvencioniranje nižih kamata na kredite HBOR-a i 100 milijuna kuna za ostale subvencije, rekao je Linić.
Na prihodnoj strani mjere bi donijele povećane prihoda za 5,8 milijardi kuna, no negativan učinak smanjenja stope gospodarskog rasta je oko 1,8 milijardu kuna, pa u konačnici proračunski prihodi rastu za oko 4 milijarde kuna.
U sklopu rebalansa Vlada je predložila izmjene Zakona o doprinosima kojima se povećava opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, što bi povećalo proračunske prihode u ovoj godini za 1,6 milijardi kuna.
Vlada je predložila i povećanje trošarina na duhan i cigarete, a izmjenama Zakona o igrama na sreću, koje predviđaju oporezivanje svih dobitaka na tim igrama, ove bi godine trebalo prihode proračuna povećati za oko 300 milijuna kuna, a još oko 200 milijuna kuna očekuje se od većih prihoda od koncesija.
Povlačenjem dobiti iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun bi se trebalo sliti još 500 milijuna kuna, a prihodi će se povećati i prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju beneficirani radni staž. Jednokratno, povlačenjem njihove štednje kumulirane unazad 10-tak godina, ove bi se godine dobilo 2,8 milijardi kuna prihoda, ali još oko 400 milijuna kuna od redovnih uplata.
Premijer Zoran Milanović pritom je istaknuo da se prebacivanje kumulirane štednje prema kriterijima Europske komisije na smatra strukturnom prilagodbom, ali buduće uplate da.
Uvjeren je i da u 2015. godini idemo prema deficitu od 3 posto BDP-a. Ali, dodao je, vidjet će se što je politički moguće, jer rebalans je politička odluka i možda ju je trebalo donijeti prije 4 ili 5 mjeseci.
Ministar financija Slavko Linić u izjavi novinarima pred sjednicu Vlade kazao je kako je teško očekivati da će Hrvatska u ovoj godini moći smanjiti strukturni deficit za 2,3 posto kao što to predlaže Europska komisija te kako će u razgovoru s njima predlagati da se to smanjenje ostvari u tri godine.
“Evidentno je da to nije to, jer sve što smo mi ugradili kao nove prihode nisu strukturni prihodi, nego je dio njih jednokratni prihod. Očito je da u ovo trenutku s rebalansom nismo postigli preporuku o 2,3 posto skidanja strukturnog deficita i to je nešto što u ovom trenutku nije bilo moguće”, rekao je Linić odgovarajući na pitanja novinara. Dodao je kako će se u daljnjim razgovorima s Komisijom zalagati da se smanjenje strukturnog deficita rastegne na tri godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
