Foto: Fah

Oporbeni saborski zastupnici u srijedu su, raspravljajući o Vladinu prijedlogu Zakona o tržištu plina kojim se uvodi trogodišnji rok za prilagodbu tom tržištu, izrazili zabrinutost da će doći do rasta cijena plina, a u opsežnoj raspravi otvorili su i pitanje LNG terminala na otoku Krku.

Građane zanima hoće li porasti cijena plina, dalo se naslutiti da će se to ubrzo dogoditi, liberalizacija neće dovesti do smanjenja, već do rasta cijena plina, poručili su Branimir Bunjac (Živi zid) i Tomislav Žagar (Most). Bojimo se da će cijene energenata rasti i za građane i industriju, dodaje Davor Vlaović (HSS).

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat nije izravno odgovorio hoće li plin poskupjeti.

“Logika ovog zakona je da se osigura kvalitetna i trajna opskrba plinom kroz tri godine, razdoblja u kojem se moramo prilagoditi i u roku koji nam je dala Europska komisija. Dakle, 2021. godina krajnji je rok kad izlazimo na tržište”, tumači Horvat. Dodaje kako do tada imamo prostor da na transparentniji način izaberemo opskrbljivača na veleprodajnom tržištu i da izravni opskrbljivači kućanstava izaberu s kim će to raditi.

“Dakle, zbog potrebe da se mali opskrbljivači u javnoj usluzi prilagode tržištu, dobili smo maksimalni rok od tri godine. To je ispregovarano s Komisijom, rok nismo mi odredili, dobili smo ga”, kaže Horvat.

Most: Tražit ćemo da se prijelazno razdoblje produlji do 2025.

Žagar najavljuje kako će tražiti da se prijelazno razdoblje produlji na 7 godina, do 2025., dok SDP-ov Orsat Miljenić ističe kako je skeptičan da će se trgovačka društva posebno pripremiti u te tri godine, s obzirom da nisu u proteklih sedam.

Kad je riječ o cijeni plina, Horvat tumači da će “cijena biti formirana, neće biti veća, ona će biti određena po kriterijima propisanim zakonom, a određivat će je HERA”. Dakle, neće Vlada odrediti cijenu, ni višu, ni nižu. Elementi iz zakona pokazat će kolika će biti najviša dozvoljena cijena, kaže Horvat. Ističe i da je cijena plina za kućanstva, među najnižima u EU, niže cijene imaju samo Bugarska, Rumunjska i Mađarska.

Plutajući ili kopneni LNG terminal?

Iako se tek najavljuje poseban zakon o LNG terminalu na otoku Krku, najava gradnje plutajućeg terminala brine mnoge zastupnike.

Po svim pokazateljima, najava guranja plutajućeg LNG terminala nema nikakvu gospodarsku dobit za Omišalj, Krk i Primorsko-goransku županiju, a nosi ogromni rizik za okoliš, krajobraz i posebno na turizam, ističe Željko Jovanović (SDP) te dodaje kako “nam i Amerikanci naređuju kako moramo razmišljati kad je riječ o energetskom sektoru i tržištu plina”.

Slaven Dobrović (Most) drži da treba napraviti bilo koji terminal koji se može napraviti brzo. “Zadnja informacije išla je u prilog plutajućem terminalu, s druge strane rješenje koje sam vidio u studiji gdje se ide s klorom kao biocidom za tretman morske vode nije dobro, ja osobno sam protiv primjene klora”, kaže Dobrović.

Dr. Dobrović za Narod.hr o Vrdoljakovim vjetroelektranama, političkim imenovanjima, LNG terminalu….

Naš je interes da terminal bude prihvatljiv s aspekta okoliša, kad bi se ovaj čas odlučivalo čini mi se da je bolji na kopnu, ali treba ga gledati s više aspeketa, ističe Anka Mrak Taritaš (Glas).

Branko Bačić (HDZ) navodi da je Vlada najavila izradu posebnog zakona koji će urediti postupanje s plutajućim terminalom te pitanje naknada koje bi pripale općini, županiji i državi. Treba pozdraviti pristup izgradnji terminala, jer iskustva govore da to dovodi do sigurnosti opskrbe plinom i pada cijena, kaže Bačić, suglasan da treba dodatno razjasniti ekološki aspekt, čuti mišljenje županije i općine.

Pročitajte nekoliko činjenica o LNG terminalu na Krku

Ivan Pernar (ŽZ) vrlo je kritičan prema hrvatskoj politici, pa i energetskoj. Hrvatska je politika da nemamo svoju politiku, tvrdi Pernar i navodi da se ta politika svodi na dvije komponente – utjecaj Amerike i domaće korupcije, što dovodi do donošenja pogrešnih poteza, konkretno gradnje LNG-a koji nema ne treba, povlačenje iz naftnih polja u Siriji zbog apstraktnih političkih rasprava.

S takvom politikom Hrvatska neće daleko dogurati, kaže zastupnik i predviđa gašenje Petrokemije, a za građane poskupljenje cijena energenata.

“Naša država ne vodi politiku u svom interesu, uvozimo plin po četiri puta višoj cijeni od Rusa nego ga prodajemo Talijanima, a plin koji bi se uvozio preko LNG bio bi skuplji skoro za trećinu”, ustrajava Pernar.

Domagoj Ivan Milošević (HDZ) uzvraća kako Petrokemija neće propasti, da nitko nije protiv ruskog zemnog plina, ali jesmo za konkurenciju. “LNG je nacionalni interes, kroz taj projekt možemo se nametnuti kao lider na puno širem prostoru”, poručio je.

Izvor: hina/mt