Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić potvrdio je da će nova zagrebačka zračna luka nositi ime po prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Lijepa je to priča, no znate li zapravo kome je Vlada dala Zračnu luku Zagreb u koncesiju, što to znači i koliko će trajati?
U čijoj je koncesiji Zračna luka Zagreb i koliko dugo će to trajati?
Od kraja 2013. godine Zagrebačka zračna luka (ZLZ) u koncesiji je pod francuskim ZAIC-om. U Ugovoru o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb između Hrvatske i Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. na 210 stranica, detaljno su pobrojene obveze koncesionara i davatelja koncesije te utvrđena koncesijska naknada u razdoblju od 30 godina, koliko traje koncesija. Zbrajanjem se dođe do iznosa od oko 225 milijuna eura.
Inače, riječ je o izmjeni broj dva Ugovora o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb između Republike Hrvatske (RH) i Međunarodne zračne luke Zagrebu od 2. prosinca ove godine. Izvorno je ugovor potpisan 11. travnja prošle godine između društva ZAIC i RH, prenesen 28. rujna 2012. sa ZAIC-a na društvo Međunarodna zračna luka Zagreb, izmjenjen je 30. srpnja 2013. te se dodatno mijenja 2. prosinca.
Zračnu luku Zagreb (ZLZ) 5. prosinca preuzeo je novi koncesionar – tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) – koji je najavio da će u tri godine sagraditi novi putnički terminal i druge sadržaje, povećati promet i zadržati sve sada zaposlene s istim pravima idućih pet godina.
Nevolje s francuskim koncesionarom?
Prošle godine pojavila se vijest kako je tri mjeseca nakon što su Francuzi preuzeli koncesiju nad zračnom lukom došlo do povećanja sigurnosne pristojbe zbog čega su povećane i cijene putničkih usluga.
“Temeljem Zakona o zračnom prometu Zračna luka je dužna kroz postupak javne nabave osigurati zamjenu osoblja Ministarstva unutarnjih poslova na poslovima zaštitnog pregleda putnika i ručne prtljage, što je proces usklađivanja s Europskom regulativom,” pojašnjavaju iz Odjela za javnost Međunarodne zračne luke Zagreb(MZLZ).
Inače, francuski koncesionar je od 5. ožujka prošle godine povećao naknadu putnicima (za sigurnost, domaći i međunarodni promet), što u prosjeku poskupljuje kartu oko 70-ak kuna unatoč tomu što nije podigao kvalitetu usluge, već naprotiv, koristi staru pristanišnu zgradu koju su izgradili hrvatski građani.
Vlada je lagala?
Prije nekoliko mjeseci Vlada je priznala kako će deficit državnog proračuna za prošlu godinu bit će veći od planiranog, među ostalim i zbog novog terminala Zračne luke Zagreb (ZLZ) koji grade privatni koncesionari predvođeni francuskim tvrtkama Bouygues i Aéroports de Paris.
Pokazalo se kako nije točno ono što su govorili u Vladi i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kad su dogovarali, i na kraju nakon puno natezanja dogovorili s Francuzima davanje Plesa u koncesiju, da je prednost te koncesije što neće biti dana državna jamstva za kredite pa se tako neće opteretiti javni dug i povećati proračunska rupa.
Usto, resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić tvrdio je da je koncesijski ugovor za ZLZ najbolji koji je Hrvatska dosad potpisala jer nema primjerice rizika prometa. No, postoje drugi brojni rizici koje je država preuzela na sebe u tom ugovoru, a zbog čega će investicija od 331 milijun eura u novi terminal biti dio deficita proračuna.
Kako su objasnili u Državnom zavodu za statistiku (DZS), ugovor o koncesiji za ZLZ po svom je sadržaju javno-privatno partnerstvo (JPP). Prema Eurostatovoj metodologiji, ako je većina rizika tog JPP-a, a što jest u slučaju koncesije na Plesu, na javnom partneru, odnosno državi, onda se ta investicija, za koju je uzet kredit, vodi kao trošak države. U DZS-u su nam rekli da se to naziva implicitno jamstvo.
No, neće odmah cjelokupna vrijednost te investicije ući u javni dug, nego samo njen realizirani dio u godini. Stoga je Lalovac i najavio da će u deficit za 2014. ući 400 milijuna kuna od investicije u novi terminal na Plesu. Rok za dovršetak tog terminala je kraj 2016. Rizici koje je država preuzela na sebe su, primjerice, odgoda plaćanja koncesijske naknade u slučaju više sile, ako Croatia Airlines ode u stečaj ili smanji broj letova…
U ugovoru stoji i to da će država, dođe li do njegova raskida, koncesionaru jednokratno platiti neotplaćeni iznos kredita s kamatama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
