“U ovom vremenu ‘prežvakavanja’ (stare) vijesti o najavi izmjena poreza na dohodak, pri čemu se to gotovo pretvara u ‘light’ euforiju kako je konačno krenulo i svima će porasti plaće što će povećati kupovnu moć građana, povećati potrošnju i dati toliko očekivani vjetar u leđa hrvatskom gospodarstvu nakon više od 5 godina krize, kao da se zaboravlja kako je ovakvo stanje u velikoj mjeri rezultat promašene gospodarske politike koja se uz ostalo temelji i na smanjenju potrošnje”, kazao je u svom otvorenom pismu Nezavisni hrvatski sindikat ocijenivši najave izmjena poreza na dohodak.
Istaknuli su kako će radniku na minimalcu porast neto plaća za otprilike 1%, radniku s prosječnom plaćom otprilike 2%, a onome s 20.000,00 kn otprilike 5%. Radnici sa uzdržavanim članovima obitelji i nekim drugim olakšicama to povećanje neće ni osjetiti. “Nismo pobornici uravnilovke, ali i ovako, uz površnu računicu, vidi se nepravda – oni s najmanjim plaćama neće dobiti samo nominalno najmanje nego i u postocima. Toliko onda o osjetljivosti i brizi za one koji su najviše u potrebi”, kazali su napomenuvši kako se zaboravlja povećanje PDV-a, poskupljenje plina, struje, goriva. “Zaboravlja se gotovo 317.000 blokiranih građana, čija su primanja pod ovrhom i dužni su više od 27 milijardi kuna. Zaboravlja se smanjenje broja zaposlenih i nezaposlene kojih će broj sa prestankom sezone opet značajno rasti. Zaboravlja se iseljavanje mladih, visokoobrazovanih građana u potragu za poslom, boljim životom i perspektivnosti. Zaboravlja se rastući broj umirovljenika koji su pravo na mirovinu stekli iz rada i čija prosječna mirovina iznosi 2.234,44 kn. Zaboravlja se kako prosječnu plaću i plaću manju od prosječne prima oko 70% zaposlenih, a među njima su i oni na minimalcu (bruto 3.017,61 kn)”.
Pojasnili su kako u tim promjenama poreza na dohodak i opet izostao socijalni dijalog te kako poslodavci požuruju s donošenjem odluke kako bi, kako kažu, „njihovim“ radnicima što prije porasla plaća.
“Od kuda odjednom kod njih tolika osjetljivost i briga za radnike, pogotovo nakon što pamtimo poslodavačke stavove i traženja tijekom pregovora o izmjenama ZOR-a? Ne želeći doista nikoga povrijediti i neka nitko i ne pomisli kako ih uspoređujemo s nositeljem sljedeće narodne uzrečice, ali sama se po sebi nameće i ‘vrišti’ – ‘Ne laje pas radi sela, nego radi sebe’ jer, dok će većini radnika porasti plaća za par desetaka ili jedva stotinu kuna, poslodavcima će za par stotina ili tisuću”, zaključili su u NHS-u.
Svi su se dali u računanje, a računa se na osnovi “jednadžbe s previše nepoznanica”
“I sami smo na toj fluidnoj osnovi radili računice – zna li se bi li novi osobni odbitak iznosio 2.400,00 ili 2.600,00 kuna? I što znači pomicanje granice za poreznu stopu od 40% na 13.200 ili možda 13.600,00 kuna? Je li to neki umnožak izveden na osnovi osobnog odbitka ili iz nekog razloga tek nominalni iznos? I zašto baš taj iznos? Je li netko potvrdio gdje prestaje porezni razred za 12% i počinje onaj za 25% poreza?”, upitali su te dodali kako su došli, više manje, do istih podataka s kojima se u javnosti barata.
“Oni govore kako bi radnicima s minimalnom plaćom (3.017,61 kn), samcima i bez drugih olakšica, ovisno o prirezu, neto plaća porasla između 28,00 i 30,00 kuna. Radnicima s bruto plaćom do 6.000,00 kuna plaća bi rasla za malo više od 50,00 kuna, a radnicima s prosječnom plaćom (7.927,00 kn) pa sve do onih s 13.000,00 kuna, plaća bi porasla za malo više od 170,00 kuna. Pravi raj za potrošnju? Radnici sa bruto plaćom od 16.000,00 kuna dobit će gotovo 500,00 kuna, a oni sa 20.000,00 i više tisuća kuna blizu 1.000,00 i ili nešto malo više od 1.000,00 kuna”, kazali su te upitali zašto, bez obzira na slabe rezultate idu najave o ukidanju olakšica za reinvestiranu dobit (kažu – kako bi se olakšao gubitak prihoda lokalnoj zajednici), a istovremeno se kuka kako ulaganja izostaju i kako ih treba poticati raznim mjerama.
“Pa i ta je olakšica bila jedna od tih mjera. Valjda nije već i bogohuljenje pitati ima li vlast osmišljeno i primjereno rješenje za smanjenje prihoda lokalnih zajednica vezano uz promjene poreza na dohodak? Svi znamo kako je to temeljni prihod i kod nekih na to vezan prirez, na kojem živi lokalna zajednica i pokriva svoje rashode. Jasno je kako nedostajuća sredstva neće dobiti iz fonda poravnanja”, istaknuli su te dodali “A od kuda će? Povećat će cijene komunalija, povećati ili uvesti prirez, povećati ili uvesti neke druge poreze iz svoje nadležnosti…A to onda plaćaju svi – i zaposleni, i nezaposleni, i umirovljenici, i lokalno gospodarstvo”.
“To što plati lokalno gospodarstvo, ono će ili iskrcati na leđa svojih zaposlenih ili na povećanje svojih cijena. Na kraju sve to plate građani, pa može ispasti po onoj narodnoj – ‘Skuplja pita od tepsije’ ili onoj drugoj – ‘Što se dobije na mostu izgubit će se na ćupriji’, zaključili su u svom otvorenom pismu.
