Srbija zadovoljna odustajanjem Hrvatske od većih uvoznih pristojbi

Nadam se da će ovo biti posljednja necarinska barijera, rekao je u srijedu srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić, pozdravljajući odluku Hrvatske da vrati stari iznos pristojbe za kontrolu uvoznog voća i povrća.

Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede odustalo je od povećanja pristojbi za inspekcijski nadzor voća i povrća iz država nečlanica EU-a s 90 na 2000 kuna, nakon prosvjeda i protumjera susjednih zemalja, uključujući Srbiju.

“Čuo sam se ministrom Tomislavom Tolušićem koji me je obavijestio da će Hrvatrska vratiti pravilnik na staro rješenje…To je za nas zadovoljavajuće rješenje, ali nema mjesta trijumfalizmu, ni da netko proglašava pobjedu ili poraz”, rekao je Ljajić.

Odluka Zagreba “u interesu je naših ekonomija i gospodarstava, ali i dobrosusjedskih odnosa”, dodao je.

Ljajić je rekao da srbijanski gospodarstvenici kojima su naplaćene veće pristojbe mogu pokušati tražiti povrat novca od Hrvatske.

“Nadam se da će ovo biti posljednja vancarinska barijera”, rekao je srbijanski ministar trgovine.

Informacija iz Zagreba o promjeni pravilnika postala je udarnom viješću u beogradskim medijima.

“Zagreb popustio”, “Kraj trgovinskog rata: Hrvatska vratila pristojbe na staro”, “Carinski rat gotov, Hrvati popustili”, “Hrvatska vratila pristojbe s 270 na 12,6 eura”, “Pobjeda regiona – Hrvatska vratila stare pristojbe”, neki su od naslova pod kojima beogradski mediji prenose vijest da je Zagreb promijenio pravilnik čije su odredbe izazvale velike prijepore u regiji.

Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim uvodi pojačani fitosanitarni nadzor na uvoz voća i povrća iz nečlanica EU-a i povećava naknade za inspekcijski nadzor s 90 na 2000 kuna.

Ministri trgovine Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije zatražili su u ponedjeljak u Sarajevu da Hrvatska hitno povuče 22 puta povećane naknade na uvoz voća i povrća ili će te zemlje uvesti uzvratne mjere Hrvatskoj.

Beogradska agencija Beta javila je u međuvremenu iz Bruxellesa kako je Europska komisija razmatralala mehanizme u sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju Europske unije i zemalja zapadnog Balkana koji bi se mogli primijeniti u slučaju da se njihov trgovinski spor s Hrvatskom ne bude mogao riješiti pregovorima.