“S obzirom na to da se kvaliteta svake pojedine stambene jedinice, zgrade ili pak naselja u cjelini mora zasnivati na arhitektonskoj vrsnoći, načelima održivosti te kvaliteti izvedbe, stanovanje zahtijeva iznimnu pozornost pri planiranju, projektiranju i gradnji. Stanovanje se općenito smatra najvažnijom sastavnicom socijalnog razvoja društva, a time i gospodarskog napretka“, izjavio je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Damir Percel jučer na petom edukacijskom modulu pod nazivom „Stanovanje“, koji je organizirao HGK u suradnji s Radnom skupinom za praćenje implementacije ciljeva iz dokumenta ApolitikA.
“Naime za regulaciju i kontrolu područja stanovanja već dugi niz godina postoji ogroman interes, bez obzira na to je li riječ o pojedincima, poduzetnicima ili predstavnicima državnih institucija”, kazao je Percel.
U Modulu pet bilo je govora o državnom programu kolektivnog stanovanja te društveno poticanoj stanogradnji i uspješnim primjerima provedbe državnih programa. Također, raspravljalo se o provedbi natječaja i odabira idejnih arhitektonskih rješenja za tipske projekte zamjenskih stambenih zgrada na poplavljenim područjima, programu obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, a tema je panel-rasprave bila povezanost Apolitike sa stanovanjem, priopćili su iz HGK.
“Iako su mnoga državna tijela i ustanove koje se bave pitanjima stanovanja na međunarodnoj razini, kao i u okviru Europske unije, ponudile tranzicijskim zemljama niz provjereno učinkovitih smjernica u odnosu na pitanja stambene problematike, činjenica je kako i u tim razvijenim zemljama, unatoč vrlo sličnim ciljevima stambene politike, ne postoji jedinstveni pristup u njihovu ostvarivanju”, istaknula je pomoćnica ministrice za graditeljstvo i prostorno uređenje Borka Bobovec, pri čemu je predstavila državni program kolektivnog stanovanja.
“Program društveno poticane stanogradnje ponudio je uspješan model koji je tijekom godina provedbe doživio niz korekcija u zakonskoj regulativi i odnosu lokalne zajednice te mogućnostima potencijalnih korisnika tog oblika stambenog zbrinjavanja, pretežno mladih i u ovom slučaju kreditno sposobnih pojedinaca i obitelji“, kazala je Bobovec.
Arhitekt Luka Korlaet predstavio je društveno poticanu gradnju na primjeru četiri stambene zone u Zagrebu – Dugave, Jarun, Sopnica-Jelkovec i Špansko-Oranice te je istaknuo kako kultura građenja stambenih zgrada zauzima najveći udio u izgrađenom fondu, s obzirom na to da stanari u njima provode najviše vremena te bi im shodno tome trebalo pridavati adekvatni značaj.
Ružica Mandić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja govorila je o programu obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije.
„Nakon poplava, stanovnici tih područja morali su se iseliti iz svojih domova, većinom ruralna domaćinstva koja osim zgrade za stanovanje imaju i pomoćne zgrade, da bi se ubrzala sanacija poplavljenih kuća. Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije donesen je za manje od mjesec dana s ciljem stvaranja uvjeta za uspostavu normalnog života na području zahvaćenom katastrofalnim poplavama. Prema posljednjem je popisu završeno građenje 420 kuća, a uklonjeno je 260 kuća od 1686 donesenih odluka“, rekla je Mandić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
