Nakon Popisa stanovništva 2021. vidljiv je nastavak nepovoljnih demografskih procesa u Hrvatskoj. Demografske promjene najsnažnije se odražavaju u nepovoljnim odnosima između funkcionalnih dobnih kontingenata stanovništva.
Na temelju dosadašnjih kretanja sasvim su izvjesne dalje demografske promjene koje će imati ozbiljne učinke na gospodarski razvoj i makroekonomske varijable, prije svega na agregatnu potrošnju, štednju, investicije, javne rashode te na ekonomski rast. Povećana neravnoteža između umirovljeničke i ekonomski aktivne populacije veliki je izazov gospodarskom razvoju i socijalnom blagostanju naše zemlje.
Dodatni snažan pritisak stvorio je i emigracijski val posljednjih godina koji je dodatno oslabio potencijal razvoja i napretka ekonomije i sustava socijalne zaštite u Hrvatskoj. Demografske promjene kojih posljedice osjećamo na svim poljima i u javnim sustavima bit će kreatorima javnih politika i društvu općenito velik izazov u desetljećima koja dolaze i zahtijevat će oblikovanje nove ekonomske, porezne, zdravstvene, mirovinske, obrazovne, socijalne, obiteljske i ostalih politika na koje demografske promjene neupitno utječu.
Na tribini će se pobliže pojasniti povezanost između sadašnjih i projiciranih demografskih i gospodarskih varijabli. Nalazi li se Hrvatska u istim problemima kao i Europa? Koje elemente populacijske politike imamo i trebamo? Postoje li temelji za pozitivne promjene i politike?
O tome raspravljaju:
dr. sc. Krešimir Ivanda
EFZG, Katedra za demografiju
izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto
EFZG, Katedra za financije
doc. dr. sc. Marin Strmota
EFZG, Katedra za demografiju
pročelnik Odjela za demografiju MH
Utorak, 22. ožujka 2022. u 18 sati
Matica hrvatska, Dvorana Jure Petričevića,
Strossmayerov trg 4, Zagreb
