Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.
To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto.
DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren rastom izvoza roba, 9,4 posto.
Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.
Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 0,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 4,3 posto, a potrošnja kućanstava za 3,1 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,3 posto.
Orešković presretan zbog rasta BDP-a
Hrvatski premijer Tihomir Orešković izjavio je u utorak u Parizu da je “presretan” zbog podatka da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesječju ove godine poraslo 2,7 posto, što je više nego što se očekivalo.
“Ja sam presretan. Nadam se da se konačno pozitivne vijesti mogu proširiti. Dosta dugo govorim da sam optimist. Vidimo da izvoz raste, da se klima mijenja. Rast od 2,7 posto je pozitivan indikator i ako BDP raste 2,7 posto to onda znači da ćemo imati pozitivne učinke što se tiče duga i deficita”, izjavio je Orešković u Parizu, gdje boravi u dvodnevnom radnom posjetu.
Premijer Orešković je u utorak, drugog dana radnog posjeta Parizu, sudjelovao na sastanku Vijeća poduzetnika Francuska-Hrvatska pri Međunarodnom predstavništvu Francuske udruge poslodavaca, razgovarao s glavnim tajnikom udruge Pierrom Gattazom te se sastao s predstavnicima francuskih tvrtki koje su zainteresirane za investiranje u Hrvatsku.
“Rast BDP će ojačati naše makroekonomske indikatore, što je pozitivno za Hrvatsku i čime se šalje poruka investitorima”, rekao je Orešković, najavljujući još pozitivniji razvoj situacije aktiviranjem europskih fondova, pokretanjem investicija poput Pelješkog mosta i drugih.
“Ja sam danas ovdje kako bismo stimulirali i stvarali pozitivnu klimu. Ta klima se stvara, ne dolazi sama po sebi. Bitno je da sam ja kao premijer i ministri vani terenu, da se čujemo s investitorima i pošaljemo te poruke. Onda sam siguran da će investitori u svojim krugovima pričati da je Hrvatska otvorena, da provodi reforme i da smo ih spremni provesti. Te reforme nisu lake, ali na kraju daju pozitivne rezultate. Ja sam od prvoga dana govorio da sam fokusiran na rezultate. Nadam se da ćemo mi Hrvati malo se početi veseliti kada se imamo čemu veseliti, stati malo i reći da super. Imamo naše izazove, ali ovo je nešto pozitivno i idemo naprijed”, rekao je Orešković.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.
To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto.
DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren rastom izvoza roba, 9,4 posto.
Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 0,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 4,3 posto, a potrošnja kućanstava za 3,1 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
