Vlada planira prodati Podravku, objavio je u petak koprivnički tjednik Glas Podravine na naslovnici novog broja. U tekstu se objašnjava kako je riječ o preuzetoj obvezi iz „Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021 – 2026“ u poglavlju „Unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom“.
> Što nam ‘slučaj Podravka’ otkriva o Plenkovićevoj borbi protiv korupcije?
Najkasnije do kraja lipnja 2026. godine država bi trebala prodati svojih 20 posto dionica Podravke. Danas je za prodaju raspoloživo 16 posto državnog udjela jer je ostatak založen kao jamstvo za kredite.
Država prodaje udjele u poduzećima koja nisu od strateškog interesa
U planu je navedeno kako će država prodati udjele u svim poduzećima koja nisu od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku. I ne samo to: morat će revidirati i postojeći popis od 39 tvrtki od posebnog državnog interesa te neke izbaciti s te liste i također spremiti za privatizaciju. Podravke već dugo nema na tom popisu, na kojem su, primjerice, HEP, Hrvatske vode, INA, Janaf, Hrvatska lutrija, HPB, Hrvatske šume, ACI, Hrvatska pošta, HAC, HŽ i druge.
Podsjetimo, na čelo Podravke došla je u veljači bivša ministrica gospodarstva i suradnica Andreja Plenkovića koja je ostavku dala zbog afere Borg, Martina Dalić. No, ono što ostaje nejasno jest odgovor na pitanje kako to da Plenković određuje novog šefa Podravke, iako ta tvrtka nije u većinskom državnom vlasništvu.
> Hrstić: Tko je mislio da Dalić neće dobiti nagradu za lojalno čuvanje leđa premijeru?
> Otišla zbog afere Borg, Plenković ju postavio u Podravku: Tko je Martina Dalić?
U Podravci se prikazuje da država ima nominalno 25,5 posto vlasništva, no u taj postotak se pribrajaju i vlasništva Kapital fonda. Kada se njihov udio izuzme, država ima manje od 25 posto, pisala je epodravina.hr 2019. godine.
Vlasnička struktura Podravke je sljedeća: Republika Hrvatska ima 25,5 posto udjela, hrvatski mirovinski fondovi 25,5 posto, trezorske dionice 1,8 posto, a ostali 20,5 posto. Tko su sve dioničari, pogledajte u nastavku:
Stoga nije jasno zašto je upravo Vlada odlučivala o novom šefu kompanije, kada su većinski vlasnici mirovinski fondovi u vlasništvu banaka.
“Kako je moguće da i u godini Gospodnjoj 2021. premijer politički instalira predsjednika uprave očito kvaziprivatizirane Podravke, na koju se još uvijek gleda kao na neotuđivi dio državne srebrnine? U slučaju Podravke u stvarnosti mehanizam nije baš tako jednostavan. Nije baš da premijer tako imperatorski oktroira, ipak se tu nešto pristojno pitaju i drugi suvlasnici, koji su se odavna pomirili s nepisanim dogovorom da mjesto šefa Podravke pripada onome koga odabere država. A to onda u prijevodu znači: ta fotelja je politički plijen stranke koja je u tom trenutku na vlasti.”, napisao je Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list.
Narod.hr pisao je kako imenovanje korupcijskom aferom opterećene, ali bliske Plenkovićeve suradnice Martine Dalić ne čelo Podravke govori mnogo o proklamiranoj Plenkovićevoj “borbi protiv korupcije”. Može se zaključiti da se ta “borba protiv korupcije” koristi samo kad je potrebna borba protiv njemu suprotstavljenih unutarstranačkih grupacija. Iz ovih postupaka uočava se obrazac po kojem premijer i njegova vlada zbog korupcije napadaju samo neke svoje članove, dok prema ostalima opterećenima korupcijskim aferama ima drukčiji pristup.
Martina Dalić: Prvi veliki posao kod Škegre, a u Sabor dolazi preko Kosor
Podsjetimo, ministrica gospodarstva i prva potpredsjednica Vlade Martina Dalić našla se 2018. udaru nakon što su u javnost iscurile e-poruke s njenog privatnog računa, preko kojeg se dopisivala s raznim stručnjacima i savjetovala oko pisanja zakona poznatog kao “Lex Agrokor”.
Tada je iz dostupnih e-poruka otkriveno da su vlasnici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno radili za Vladu na pripremi zakona i iz toga izvukli osobnu korist jer je na ime savjetničkih usluga, iz Agrokora u zadnjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna. Iz poruka se također saznalo da je Dalić znala kako odvjetnik Boris Šavorić koji je pisao Lex Agrokor, istovremeno radi i za vjerovnika koncerna – rusku VTB banku.
Škegro
Karijeru je započela 1997. godine kao pomoćnica Borislava Škegre za makroekonomske analize, a 2000. godine postaje glavna ekonomistica PBZ-a. Godine 2004. vraća se u ministarstvo financija kao državna tajnica.
Na parlamentarnim izborima krajem 2011. godine postaje saborska zastupnica te se zalaže za uvođenja reda u javnoj upravi pute ocjenjivanja državnih službenika. Zakon u Saboru nije prošao, a Martina Dalić nezadovoljna statusom u koaliciji pod vodstvom Tomislava Karamarka naprasno izlazi iz HDZ-a 2014. godine.
Odlazi u Begorad i donira Pametno
Godine 2015. Martina Dalić odlazi na inicijalan boravak u Washington kako bi se pripremila za angažman u MMF-u vezan uz zemlje regije koje se nalaze u procesu pristupanja Europskoj Uniji. Nakon inicijalnog boravka u Washingtonu, Dalić najveći dio vremena provodi na poziciji u Beogradu.
Krajem iste godine doznaje se da je Martina Dalić jedna od najvećih pojedinačnih donatora stranke Pametno, bračnog para Puljak. Dalić je naime, stranci Pametno u predizbornoj kampanju donirala 4000kn. Kasnije je s Ninom Koržinek Obuljen dala podršku na zagrebačkim lokalnim izborima Sandri Švaljek.
U listopadu 2016. godine Martina Dalić se vraća iz Beograda te postaje potpredsjednica Vlade Andreja Plenkovića i ministrica gospodarstva.
Pred Povjerenstvom za sukob interesa našla se zbog činjenice da joj je suprug član uprave Ine, a ona je kao ministrica gospodarstva sudjelovala u namjeri otkupa MOL-ovog udjela u Ini. Tako su se na sastancima sa Vladom s jedne strane našli Plenkovićeva ministrica gospodarstva kao jedna od predstavnica Vlade i njen muž Niko Dalić kao jedan od predstavnika Ine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
