U Hrvatskoj je bez posla 7 239 osoba s invaliditetom, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zamrzavanje novih mjera za zapošljavanje otežava pronalazak posla za gotovo 400 000 nezaposlenih, a osobito pogađa nezaposlene s invaliditetom.
Igra riječima: Poticaji za zapošljavanje nisu ukinuti, već se privremeno ne dodjeljuju
Krajem ožujka je ministar rada i mirovinskog sutava Mirando Mrsić objavio kako se mjere aktivne politike zapošljavanja stavljaju na čekanje dok se ne osiguraju sredstva iz Europske unije. Naime, zbog novog rebalansa državnog proračuna, proračun Hrvatskog zavoda za zapošljavanje smanjen je za 177 milijuna kuna te je dodjeljivanje novih poticaja za zapošljavanje zamrznuto. Prema prvobitnim informacijama, ukinute su i mjere za zapošljavanje mladih za prvo radno mjesto (koje se plaća 1,600 HRK mjesečno), no zbog pritiska javnosti ministar Mrsić potvrdio je da su pronađena dodatna sredstva te da će se nastaviti dodjeljivati poticaje za ovu veliku skupinu nezaposlenih.
Što se tiče mjera za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom čini se da u i one na čekanju. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, dala je za narod.hr sljedeću izjavu o ukidanju mjera zapošljavanja: „Prema našim saznanjima, nije došlo do ukidanja. Oni podaci koje imamo, nalaze se na stranici ministarstva.“ Zatražili smo pojašnjenje u HZZ-u gdje su nam rekli kako su paketi mjera za osobe s invaliditetom, žene, dugotrajno nezaposlene osobe i mjeru stalni sezonac cijelo vrijeme aktivni i nisu bili obuhvaćeni privremenim zaustavljanjem zaprimanja novih zahtjeva. Međutim, nezaposleni s invaliditetom imaju drugačije iskustvo.
Nezaposleni s invaliditetom: nisam se mogao zaposliti, jer su novi poticaji ukinuti
N.I., 44-godišnji Zagrepčanin, otac je dvoje djece i ima status branitelja i osobe s invaliditetom. N.I. je inače po struci ugostitelj, no nije radio od 2001. godine zbog bolesti, a u razgovoru za portal narod.hr potvrđuje važnost poticaja za zapošljavanje. Njegovo ime i prezime poznati su redakciji Narod.hr-a.
„Budući da osoba s invaliditetom ne može imati jednak učinak zdrave osobe, zato su bile uvedene te poticajne mjere za naše zapošljavanje, bez njih većina nas nema nikakve šanse.“, istaknuo je N.I.
N.I. je ispričao kako je upisao prekvalifikaciju te je završio prometnu školu, nakon koje je dao ispit u gradu Zagrebu za taksista te takozvani majstorski u Obrtničkoj komori. Sve je ispite završio u točno godinu dana, nakon kojih je tražio posao, ali i dalje imao problema sa zaposlenjem.
„Razgovarao sam s par ljudi – jedan je poduzetnik bio zainteresiran nedavno da me zaposli, no drugi smo dan saznali da su sve te mjere ukinute i tako sam ostao bez ikakve šanse. Ja sam računao na te poticaje koji bi meni uvelike olakšali, ipak bih imao neku plaću. Ukidanje poticaja za osobe s invaliditetom je apsolutno zatvaranje svih vrata za više od 7,000 nezaposlenih s invaliditetom. Zvao sam Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom prije tri tjedna kad su mi na Zavodu za zapošljavanje rekli da su ukinuti poticaji za zapošljavanje. Javio mi se gospodin koji je rekao da nisu ni znali da su ukinute mjere za osobe s invaliditetom. Ostao sam šokiran.“, potužio se N.I.
Pravobraniteljica: osobe sa invaliditetom priprema se za zanimanja koja poslodavci ne traže
„Kako invaliditet determinira i vrstu obrazovanja, ali i zanimanja, samim tim se sužava i područje rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ujedno je to i razlog zbog kojega osobe s invaliditetom u slučajevima gubitka posla teže od drugih pronalaze novo zaposlenje.“, za Narod.hr izjavila je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom.
„Češće će se osobi s invaliditetom kod procjene radne sposobnosti utvrđivati profesionalna nesposobnost za rad i pravo na invalidsku mirovinu, nego što je to slučaj kod osoba bez invaliditeta, a iznimno rijetko ih se usmjerava na profesionalnu rehabilitaciju. Stječe se dojam da se ovakav stav olako donosi i prije temeljitog uvida u stvarne mogućnosti i sposobnosti osoba s invaliditetom.“, napominje Slonjšak.
Osim vrlo jake konkurencije i velikog broja nezaposlenih koji se natječu za svako radno mjesto, zapošljavanje osoba s invaliditetom koče i neki problemi u sustavu obrazovanja.
„U Republici Hrvatskoj se i dalje osobe s invaliditetom osposobljavaju ili za pomoćna zanimanja ili za zanimanja koja tržište rada ne treba. Zatim, otežano ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju zbog nepostojanja valjanog dokaza invaliditeta. Nerazvijeni oblici fleksibilnog radnog vremena i različitih modela zapošljavanja primjerenih upravo osobama s invaliditetom te izostanak profesionalne rehabilitacije i slično.“, istaknula je pravobraniteljica.
Praovobraniteljica se osvrnula na važnost mjera za potivanje zapošljavanja osoba s invaliditetom: “Osobe s invaliditetom ne mogu na jednakim osnovama s drugima ostvariti svoje pravo na rad bez zajamčenog prava na prednost pri zapošljavanju i bez ciljanih konkretnih mjera u politici zapošljavanja.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
