Zašto RH nije glasovala protiv GMO-a?

Foto: Thinkstock

Prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) u saborsku će proceduru u drugom kvartalu, dakle do ljetne stanke, rečeno je na zajedničkoj sjednici saborskih odbora za poljoprivredu i za zdravstvo, na kojoj je objašnjeno zašto je Hrvatska, koja zabranjuje sjetvu i uzgoj GMO hrane, nedavno bila suzdržana kada se na razini EU glasovalo o tome treba li dozvoliti uvođenje novih sorti GMO-a, javlja HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na glasovanju Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje koncem siječnja, predstavnik Hrvatske bio je suzdržan o prijedlogu koji bi omogućio autorizaciju dvije GMO sorte kukuruza i reautorizaciju postojećeg GMO sjemena za daljnju kultivaciju na području EU, a taj je stav ponovljen i kod glasovanja o odobravanju kultivacije i uvoza novih sorti GMO kukuruza koncem ožujka ove godine.

Hrvatska je, objašnjeno je na Odboru, tako postupila iz pragmatičnih razloga. Suzdržan stav nije značio da Hrvatska ima dvojbe oko GMO-a, nego smo na taj način zadržali pravo da se, ako (u glasovanju) izgubimo izuzmemo (od uvođenja novih sorti), objasnio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša Igor Kirchmayer.

Odgovorio je time HSS-ovu zastupniku Davoru Vlaoviću koji je upitao zašto je Hrvatska bila suzdržana, a Italija, koja je, kaže, ranije bila ‘za’, glasovala protiv. To je trebalo jasno reći hrvatskim građanima, takvo glasovanje stvorilo je negativnu klimu, poručila je predsjednica Odbora za zdravstvo Ines Linić Strenja (Most).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koja je daljnja politika Hrvatske u pogledu GMO-a, zanimalo je Vlaovića koji podsjeća da se po anketama tri četvrtine hrvatskih građana protivi GMO-u. Kirchmayerovo objašnjene potvrdila je i predstavnica Ministarstva zdravstva Vera Katalinić Janković. Glasovati suzdržano više je bila politička odluka, nego da je netko od nas za GMO, istaknula je Katalinić Janković i pozvala zastupnike da podrže da zakon o GMO, koji je lani, zbog pada Vlade, stao u proceduri, čim prije dođe u drugo čitanje.

Petir pisala Tolušiću

Zbog spomenutog glasovanja, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pisala je ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću i izrazila svoje neslaganje s takvim stavom te zatražila očitovanje. Zanima me zbog čega je Hrvatska, koja na svom teritoriju zabranjuje sjetvu GMO sjemena i uzgoj genetski modificirane hrane, ostala suzdržana i nije glasovala protiv njega, pitala je Petir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U odgovoru Ministarstva ističe se kako su prijedlozi Provedbenih odluka napisani na način, da se u Dodatku spomenutih Odluka navodi izuzeće od uzgoja GMO na teritoriju svih država članica koje su prethodno podnijele takav zahtjev. Izuzeće su, uz Hrvatsku, zatražile: Bugarska, Grčka, Francuska, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Austrija, Slovenija, Danska, Poljska, Njemačka, Malta, Italija, Litva, dio Belgije (Valonija), Nizozemska i dio Ujedinjenog kraljevstva (Sjeverna Irska, Wales i Škotska).

To je i razlog zbog kojeg je u ime Hrvatske, kao nadležno tijelo Ministarstvo zdravstva uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede glasovalo suzdržano zbog mišljenja da bi glasovanjem protiv Odluka to značilo da smo i protiv izuzeća od uzgoja GMO na teritoriju RH, stoji u odgovoru koji je Petir dobila iz Ministarstva poljoprivrede.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.