Zbog pandemije sve se manje jede u restoranima

epa08286283 Caterers serve food in a mask and gloves to prevent the spread of the novel coronavirus in a self-service restaurant in Budapest, Hungary, 11 March 2020. A new case has emerged on 11 March in Hungary, bringing the number of confirmed cases of Covid-19 in the country to 13, including eight Iranians, one Brit and four Hungarians. There are 53 people in quarantine with suspicion of having contracted the virus. EPA/ZOLTAN BALOGH HUNGARY OUT

Zbog pandemije i izbjegavanja većih okupljanja te financijskih razloga građani ove godine sve rjeđe odlaze jesti u restorane, ali raste broj onih koji hranu iz restorana online naručuju za doma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako su restorani otvoreni već nekoliko mjeseci te posluju u skladu s novim epidemiološkim okvirima, rezultati novog MasterIndex istraživanja pokazuju kako je pandemija novog koronavirusa ostavila traga na naše navike posjeta restoranima.

> Ugostitelji u krizi zbog koronavirusa: Zagrebački restoran otpustio 50-ak zaposlenih

Manje posjeta restoranima i zbog financija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni razlog zašto ove godine sve češće zaobilazimo restorane, što potvrđuje čak 61% ispitanika koji su u rujnu i listopadu sudjelovali u istraživanju koje je za Mastercard provela agencija Improve, jest izbjegavanje većih okupljanja. No, veća okupljanja nisu jedini razlog koji brine ispitane Hrvate. Pad BDP-a, financijska neizvjesnost te sve veća pažnja usmjerena na brigu o osobnim financijama gotovo su za polovinu ispitanih (44%) drugi najčešći razlog zbog kojeg restorani više nisu visoko na ljestvici prioriteta.

Još jedan razlog, koji nije karakterističan samo za ovu industriju, jest bojazan posjetitelja o mogućnosti zaraze prilikom posjeta restoranu – svaki četvrti ispitanik odgovorio je kako se boji da se takvi ugostiteljski objekti ne pridržavaju ili ne mogu ispuniti propisane epidemiološke mjere. Tek 12% kao razlog sve češćeg neodlaska navodi smanjen obujam poslovnih sastanaka, prenosi poslovnifm.

Trošimo otprilike isto, ali rjeđe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada govorimo o razlozima odlaska ili neodlaska, cijena ima sve veći utjecaj, posebice u gradskim sredinama. I dok raste broj onih koji sve rjeđe odlaze u restorane, okvirna mjesečna potrošnja ostaje otprilike ista te se, u najvećoj mjeri, kreće između 200 i 500 kuna. Prošle godine prosječna mjesečna potrošnja u restoranima u iznosima do 100 kuna bila je, u odnosu na ovu, veća za 15%. Više od 1.000 kuna mjesečno u restoranima troše oni s većim mjesečnim primanjima, primarno osobe između 40 i 49 godina. Gotovo 60% ispitanica istaknulo je kako ove godine rjeđe ili gotovo nikada ne odlazi u restorane na poslovne sastanke, a tendencija smanjivanja odlazaka karakteristična je i za dobnu skupinu ispitanika između 50 i 55 godina.

Padaju odlasci u restorane, rastu online narudžbe

S obzirom na specifičnost ugostiteljskog poslovanja, usmena predaja zadovoljnih gostiju jedan od ključnih faktora prilikom odabira mjesta za jelo. Prošlogodišnji rezultati MasterIndexa pokazali su kako 89% ispitanih sudionika koji odlaze u restorane odluku o tome gdje jesti u većini slučajeva donose temeljem usmene preporuke prijatelja ili kolega. Ovogodišnja brojka nešto je niža (80%).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Online recenzije na popularnim platformama (TripAdvisor, Facebook, Google) za mlađe ispitanike bitan su izvor informiranja o ponudi – u dobnoj skupini od 18 do 39 godina svaki treći ispitanik navodi ih kao primarni oblik informiranja o restoranima. S porastom online recenzija, bilježi se i rast broja korisnika, tj. gostiju koju hranu naručuju na popularnim online servisima, ali i broj onih koji koristeći lokacijske usluge odluku o posjetu ili narudžbi donose primarno temeljem faktora dostupnosti, tj. blizine.

Broj onih koji koriste usluge online servisa u odnosu na lani povećan je za 55%, dok korištenje lokacijskih usluga bilježi porast u odnosu na lani od 25%. Lokacijske usluge biraju obrazovanije osobe s većim primanjima na području Grada Zagreba, Istre, Primorja te Gorskog kotara, dok online servise za narudžbu, zbog prihvatljivih financijskih ponuda, osobe s manjim prihodima.

Kvaliteta i dalje najbitnija

Iako sve manje vremena provodimo u restoranima u krugu obitelji, prijatelja i kolega s posla, kvaliteta ostaje najbitniji faktor prilikom odabira hrane, što potvrđuje 93% ispitanika. I dok više od polovice kaže kako će odluku o izboru restorana donijeti na temelju njegove lokacije, koronakriza pokazuje svoj utjecaj i u ovom segmentu. Svaki treći ispitanik kao najvažniji faktor prilikom odabira lokacije za ručak ili večeru naveo je pridržavanje, odnosno nepridržavanje propisanih epidemioloških mjera u prostoru restorana. U odnosu na druge dijelove Hrvatske, ovo su kao najbitniji faktor najmanje navodili ispitanici iz Istre, kojima je, kao gotovo i svakom petom ispitaniku, kvalitetan izbor pića važan faktor prilikom odabira restorana. Posebice je to bitno muškarcima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Iako sve rjeđe odlazimo u restorane, ugostitelji se brzo prilagođavaju novim uvjetima, što potvrđuje i sve veći broj onih koju svoje offline poslovanje prebacuju u online sferu. Digitalizacija cjelokupnog sektora, razvoj novih servisa, ali i unaprjeđenje postojećih, omogućili su nam da sa sigurne udaljenosti i dalje uživamo u vrhunskim jelima, ali i jasno pokazali kako su briga o vlastitom zdravlju i financijska nesigurnost faktori koji svakodnevno utječu na donošenja odluka o vlastitoj potrošnji. Ono što ostaje pitanje jest činjenica jesmo li se kao potrošači u kratkom vremenu jako promijenili i hoće li naše novostečene navike, čak i u post-covid svijetu, biti ‘novo normalno’ za restorane“, istaknuo je direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.