Danas obilježavamo rođenje našeg znanstvenika, Franje Hanamana koji se rodio 30. lipnja 1878.
Hrvat je koji se istakao na znanstvenom polju u svjetskim razmjerima. Patentirao je električnu žarulju s volframovom niti .
Rođen u Drenovcima od oca Đure Hanamana i majke Emilije Mandušić, osnovnu školu završio je u Brčkom, a gimnaziju u Zemunu. Diplomu Kemijskog fakulteta nadareni Franjo dobio je u Beču 1899.
Patent koji je unaprijedio princip osvijetljenja
Karijeru profesora ostvario je u Beču i Zagrebu. Nakon uspješne znanstvene djelatnosti u Beču, 1922. vraća se u domovinu i osniva Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju na tadašnjem Kemičko-inženjerskom odjelu. Iste godine postaje dekan Kemičko-inženjerskog odjela Tehničke visoke škole.
Nakon 31._kolovoza 1926.godine kada Tehnička škola postaje Tehnički fakultet, postaje prodekan. Umire u Zagrebu 1941.
Kako je došlo do izuma prve žarulje s volframovom niti?
Hanaman je postao je asistent na katedri analitičke kemije, gdje upoznaje dr. Alexandera Justa, znanstvenika koji ga je zainteresirao za rad na poboljšanju električne žarulje s metalnom žarnom niti. U travnju 1903. godine dr. Just i Hanaman su u Beču zaštitili svoj prvi postupak za dobivanje volframovih žarnih niti D. R. P. No. 154262. Patent je nazvan Verfahren zur Herstellung von Glühlkörpern aus Volfram oder Molybdän für elektrische Glühlampen. Žarulje s nitima dobivenim ovim postupkom trošile su samo oko 1,5 W po jednoj Hefnerovoj svijeći, za razliku od žarulja s ugljenom niti, koje su trošile 3-4 W. Glavni nedostatak žarulja s volframovim nitima dobivenih tim postupkom bila je krhkost niti.
