80. obljetnica partizanskih zločina: Preko 100 hrvatskih vojnika i civila završilo u Markovića jami

Markovića
Foto: Montaža: Narod.hr/Izvor: fra Mate Šakić, Narod.hr

U subotu 25. svibnja 2024. godine u mjestu Podi, Župa svetog Ivana Krstitelja Grab, kod grada Trilja, obilježena je 80. obljetnica ubijenih hrvatskih vojnika i civila i bačenih u Markovića jamu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon bitke u Aržanu 27. i 28. svibnja 1944. godine veća skupina hrvatskih vojnika i civila zarobljena je i odvedena do Markovića jame, na Podima pokraj Trilja. Dva dana prije bitke na Aržanu započela je velika njemačka ofenziva u Bosni, tzv. „Desant na Drvar“. U želji da se rastereti navedena bojišnica i razvuku njemačke snage, partizani su otvorili frontu na Aržanu i tu počinili veliki zločin. Zločin na Podima bio je zapravo uvertira za Bleiburg i sve poslijeratne zločine.

>(FOTO) Putovanje krvavim tragovima komunističko-partizanskih zločina

U jamu ubačena su 102 hrvatska mladića koji su bili aktivni pripadnici HOS-a

U samu jamu ubačena su 102 hrvatska mladića koji su bili aktivni pripadnici HOS-a. Još ih je u okolici Aržana u tim danima ubijeno i na raznim lokacijama pokopano 37, koji su nekoliko dana prije mobilizirani u HOS, tako da nisu svi ni stigli zadužiti oružje. Zločin nad hrvatskim domobranima provela je X. Dalmatinska / Cetinska brigada. Potpisnik naloga za likvidaciju bio je politički komesar brigade Mate Bilobrk koji je kasnije postao general JNA i jedan od onih koji su dali suglasnost za likvidaciju Bruna Bušića.

Žrtve su ekshumirane 1993. godine, a njihove kosti danas počivaju u spomen kosturnici na groblju svetog Ivana Krstitelja na Dobranjama Imotskim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Predstavljanje knjige Huda jama strogo čuvana tajna: Više od 700 osoba partizani su žive zakopali!

Okupilo se mnoštvo vjernika 

Na livadi, pred samom jamom, okupilo se oko tristo četrdeset vjernika, članovi obitelji stradalih, iz Cetinske i Imotske krajine te Hercegovine. Oni su došli dati hvalu Bogu, odati počast i zahvalu palima za slobodnu Hrvatsku te moliti za progonitelje našeg hrvatskog naroda.

Program obilježavanja započeo je pjevanjem himne Republike Hrvatske, te riječju mr. sc. Ivana Kozlice, autora knjige „Krvava Cetina“ i „Markovića jama“. Nakon uvodne riječi, svetu misu s početkom u 10.30 predslavio je fra Ante Udovičić, župnik Župe Gospe van Grada u Šibeniku.

Koncelebrirali su fra Marinko Vukman, gvardijan Samostana Čudotvorne Gospe Sinjske, fra Božo Gulić, župnik Župe Grab, don Josip Dukić, profesor na katedri Crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te drugi svećenici iz okolnih Župa cetinskog kraja. Misno slavlje animirali su bogoslovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, te zbor Župe svetog Ivana Krstitelja iz Graba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>(FOTO) Partizanski zločini: Iz Jazovke ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 814 osoba

Vijence su položili predstavnici Hrvatskog sabora, gradonačelnici i načelnici

Nakon svete mise nad samim otvorom Markovića jame molitvu odrješenja za duše stradalih hrvatskih vojnika i civila izmolio je gvardijan fra Marinko Vukman. Vijence su položili u ime Hrvatskog sabora Ivan Budalić, gradonačenik Imotskoga i saborski zastupnik.

U ime Splitsko-dalmatinske županije, vijenac je položio Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava. U ime grada Trilja vijence su položili Ivan Bugarin gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik, te načelnici općina Cista Provo, Zagvozd, Šestanovac, Tomislavgrad. Vijence su položili i predstavnici Počasnog bleiburškog voda te mnoge druge Udruge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.