Stjepo Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta i Mario Kovač, v.d. predsjednika podružnice Domovinskog pokreta Šibensko-kninske županije i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Šibenika komentirali su 10 godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji kao i posljedice podilaženja politici Bruxellesa, a razlog zašto su baš u Šibeniku odlučili progovoriti o ovoj temi je jer je Šibenik paradigmatičan egzemplar grada koji je uvelike sponzoriran sredstvima europskih fondova.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
U Šibenik se jako puno uložilo iz fondova EU
”Ako budemo posve realni, na području grada Šibenika, u posljednjih desetak godina, europskim sredstvima realiziran je zamjetan broj značajnih i skupih projekata od uređenja tvrđava, izgradnje podzemne garaže na Poljani, posljednje i studentskog doma na Palačinu, od velikog projekta aglomeracije gdje se interveniralo u inoviranje i rekonstrukciju vodovodne mreže te mreže otpadnih voda što je zapravo ona dobra strana medalje”, uvodno je poručio Kovač.
>Domovinski pokret i Most izlaze zajedno na izbore u Šibensko-kninskoj županiji
Kovač smatra kako ona druga strana medalje govori o financijskoj potkapacitiranosti grada Šibenika gdje gradski poduzetnici, gradsko gospodarstvo i građani grada Šibenika ne mogu, kao porezni obveznici, u dovoljnoj mjeri puniti gradski proračun iz kojeg bi vlast grada Šibenika realizirala nužne programe.
>Bartulica o aferi HEP: To je ortački kapitalizam, neslobodna ekonomija gdje se politika miješa i donosi odluke u ime svih nas
Podilaženje Briselskoj administraciji
”Zabrinjavajuć je podatak kako u proračunu za 2023. godinu 43 posto sredstava dolazi iz izvora sredstava EU, središnjeg državnog proračuna i prodaje vlastite imovine, dok izvornih sredstava u proračunu imamo tek 57 posto. Dobro je biti sponzoriran, međutim, kad ste klijent onda morate biti vrlo obazrivi prema sponzoru.
Nije ta uloga na politici, političarima i vlasti grada Šibenika, ali ta uloga zapada središnju državnu vlast koja, da bi se izborila za ovo sponzoriranje od strane sredstava EU, mora podilaziti administraciji iz Bruxellesa pa je morala donositi, donosi, a vrlo vjerojatno će i donositi neke odluke koje baš nisu uvijek u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima kao i trpjeti trendove koji isto tako nisu u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima”, jasan je bio Kovač.
Srbi najprije trebaju priznati odgovornost i platiti ratnu odštetu
Priznavanje odgovornosti i isplata ratne odštete preduvjeti su za normalizaciju odnosa sa Srbijom i njeno približavanje članstvu u EU, kaže Bartulica.
Bartulica ističe kako treba djelovati po načelu ‘Croatia first’ stavljajući hrvatske interese na prvo mjesto što nije praksa u europskim politikama, a primjer je prerano uvođenje eura koji je rezultirao inflatornim pritiskom, rastom cijena, na koje je DP pravovremeno upozoravao, te se boji da će građani uskoro tek otkriti gorke posljedice tih loših politika.
>Bartulica u intervjuu za Remix o Orbanu, Plenkoviću, EU, migracijama
Gubitak monetarnog suvereniteta
”Bankari u Europskoj središnjoj banci ne vode računa o specifičnim okolnostima hrvatskog gospodarstva i sad smo trajno izgubili monetarni suverenitet. Još jednom ističemo kako je euro prerano uveden! Možda je Francuzima i Nijemcima nebitno što Srbi u Prijedoru prosvjeduju protiv Oluje, međutim, za Hrvatsku to je i dalje jedan veliki problem. Inzistiramo na priznavanju odgovornosti za ono što se prije 30 godina dogodilo u Hrvatskoj, zajedno s isplatom ratne odštete!
To su preduvjeti za normalizaciju odnosa sa Srbijom i smatramo kako je rješavanje ovih pitanja s Hrvatskom preduvjet Srbiji za približavanje članstvu u EU. Hrvatska vlada je tu prepopustljiva, prelako se uklapa u tu zajedničku politiku. Vrijeme je da pokažemo više samopouzdanja i samopoštovanja u Bruxellesu kao i za vladu koja je u stanju, u nekim pitanjima, proturječiti lažnim autoritetima u Bruxellesu”, poručio je Bartulica.
Upozorio je kako su sredstava EU koja su nam na raspolaganju nisu jamstvo niti za blagostanje, niti za ostanak naših ljudi što pokazuju i podaci prema kojima Grad Šibenik, pored svih tih sredstava, ima demografski pad od 9 posto, dok je u županiji situacija još gora.
>Stier, Raspudić, Bartulica i Milanović Litre za Narod.hr o 10 godina Hrvatske u EU: Što smo dobili, a što izgubili?
Pomaganje poduzetnicima
”Javna uprava mora biti u stanju bolje koristiti sredstva koja su na raspolaganju, Hrvatska može imati korist od članstva u EU, ali to nije nužno pozitivno ako ih kao država ne usmjerimo na pravi način, a to prije svega znači pomaganje poduzetnicama realnog sektora. Čujem od poduzetnika da je gotovo nemoguće naći radnika koji zna hrvatski jezik prema tome, situacija je vrlo teška i moramo se okrenuti sebi, početi bolje štititi svoje vitalne interese, a manje voditi računa o nekoj globalističkoj agendi”, jasan je bio Bartulica te dodao:
”Nedavno sam u Saboru, na razgovor primio jednog povratnika iz Paragvaja, iz stare hrvatske obitelji koji sad živi u Zagrebu i želi ostati u Hrvatskoj međutim, što njemu znače europski fondovi? On traži posao, traži bolju budućnost za svoju obitelj i nije nužno Hrvatska ta zemlja u koji će on to lako ostvariti. Moja poruka je da moramo članstvo u EU koristiti na bolji način, a to znači voditi se načelom: ‘Prvo Hrvatska’, prvo osigurati svoj interes, a onda razmišljati o drugim problemima.”, zaključio je Bartulica.
