Zašto se patuljci smiju dok igraju nogomet, pita stari vic. Zato što ih trava škaklja po jajcima. Mogu reći da se već neko vrijeme smijem i ja, kad god prelazim preko zagrebačkog travnjaka. I smijat ću se sve dok zelenilo ne uvene na jesen ili zimu samo od sebe jer gradska vlast još uvijek nije shvatila kako da travi uvede odrast, piše Boris Beck u kolumni u Večernjem listu.
Ta neobična riječ „odrast“ nespretni je prijevod nove engleske riječi „degrowth“, koju bi se primjerenije moglo udomaćiti kao odnapredak, unazadak ili deprogresiranje, jer bi onda bilo jasnije što se želi reći.
Gradonačelnik grmi o solarnim ćelijama, a dogradonačelnica skrola po smartphoneu
A želi se reći da je kapitalizam pretjerao, da troši resurse suludo i da valja usporiti, pa se čak i vratiti unazad, kako bismo nešto sirovina i okoliša ostavili potomcima, pa možda čak i spriječili smrtonosne klimatske promjene.
Toj je temi bila posvećena konferencija u Zagrebu, uz veliki angažman vrha gradske uprave. Mnogo je idealistički zažarenih mladih sjedilo u dvorani MSU-a dok im je gradonačelnik vatreno govorio o tome koliko se postavilo solarnih ćelija na javne zgrade, a dogradonačelnica iza njega skrolala po smartphoneu.
Nisu im rekli da će se u „odrastu“ morati odreći tih lijepih igračaka, i da će sve bilježiti u obične notese, a da će jedini telefon opet biti onaj crni bakelitni u hodniku.
Zabluda o ukidanju kapitalizma i ostanku kapitalističkih proizvoda
Slavoj Žižek je rekao da je fantazma socijalizma bila u tome da su mislili da će moći ukinuti kapitalističke odnose, ali da će zadržati konkurentnost kapitalizma. To se pokazalo nemogućim i socijalizam je svuda jadno propao.
Fantazma ekološke ljevice, u kojoj je i Možemo!, jest da se može ukinuti kapitalistička konkurencija, a da će nam ostati sve pogodnosti kapitalističke proizvodnje. Najmrskiji pojam komunizma bio je eksploatacija, a najmrskiji pojam nove ljevice je rast. Ukidanje mjere roditelja odgojitelja nije poduzeto zato što je skupa, nego zato što je uspješna pa je dovela do porasta broja novorođenih.
Stvaranje umjetnih gužvi i praznih ulica kao ideološko pitanje
Praktični odrast u Zagrebu primjenjuje se u ukidanju traka za automobile, koje su potrebne, i uvođenju traka za bicikliste i pješačkih zona, koje su nepotrebne jer njima nitko ne ide. Stvaranje umjetnih gužvi i praznih ulica ideološko je pitanje.
No ideologija nikad nema veze sa stvarnim životom. Kapitalistički rast nije nastao bez veze, nego zato što se čovjek od pamtivijeka bori protiv sila nereda i uništenja. Od zore čovječanstva jasno je da ako ne napredujemo, počinjemo propadati.
Ne održavamo li cijevi, one će puknuti; ne skupljamo li smeće, gomila se, a veprovi dođu kopati po njemu; ne kosimo li travu, ona će rasti. Cijevi, smeće, veprovi i trava se tako očituju kao novi klasni neprijatelj, kao što je to nekad bio industrijalac, bankar ili kulak.
Politička ekologija nije urodila ekološkom politikom
Možemo! se rodio iz Instituta za političku ekologiju, a da je to birokratska izmišljotina odvojena od zbilje, vidi se po tome što gradska vlast nema ekološku politiku. Rođeni iz ideološkog mjehura, zbunjeni su spoznajom da naravne sile stalno unose nered.
Potresi ruše zidove i krovove, vjetar lomi grane i čupa drveće, divlje svinje ulaze u naselja i kopaju po smeću, djeca se rađaju i žele mjesto u vrtiću.
Gradonačelnik je svoj bijes, a takav bijes može biti samo ideološki, usmjerio na prirodu, na kišu koja prečesto pada, tropsku klimu i roditelje odgojitelje – oni mu remete njegov nepostojeći svijet u kojem je moguće stati i ne raditi ništa.
Ideološki je dosljedno da je Zagreb nabavio sterilne komarce da se ne razmnožavaju – to je u duhu „odrasta“. Kada bi se mogla nabaviti sterilna trava, i nju bi poglavarstvo kupilo. Još bi bolje bilo kad bi i građani bili sterilni.
O autoru
* Boris Beck je doktor književnosti, diplomirani inženjer geodezije, književnik, novinar i prevoditelj. Objavio je pet knjiga: „Metak u srcu svetog Augustina“, „Mrtvaci pod poplunom“, „Krila u koferu“, „Ne bih o tome“ (s Igorom Rajkijem) i „Politički portreti Josipa Horvata“.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
