Američki potpredsjednik Joe Biden sastao se u srijedu u Zagrebu s predsjednikom Europkog vijeća Donaldom Tuskom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.
Visoki dužnosnici nisu davali izjave novinarima nakon sastanaka zatvorenih za javnost u hotelu Westin.
Biden i Tusk gosti su summita zemalja jugoistočne Europe koji se kasnije u utorak održava u Zagrebu. Biden će se prije početka summita sastati i s premijerom Zoranom Milanovićem u Banskim dvorima.
Perspektiva članstva u EU-u i NATO-u važna je za zemlje jugoistočne Europe jer ona motivira na provedbu reformi i čuva mir i stabilnost, izjavio je u srijedu u Zagrebu slovenski predsjednik Borut Pahor nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na marginama summita zemalja jugoistočne Europe.
Pahor je rekao da je svrha Zagrebačkog summita prije svega potpora europskoj perspektivi za države u regiji i perspektivi članstva u NATO-u za one države koje to žele, te da vrata ostanu otvorena za sve koji se žele pridružiti. “To održava želju u državama da provedu reforme”, kazao je i dodao da se time također održava mir i stabilnost.
Slovenski predsjednik također je rekao da je s Bidenom razgovarao o izbjegličkoj krizi, kako smanjiti broj izbjeglica, te o tome “kako djelovati zajedno da se spriječi humanitarni problem.”
Pahor je ocijenio je da je sastanka s Bidenom bio “dobar i koristan”.
Slovenska televizija, komentirajući sastanak Pahor-Biden, posebno upozorava na Pahorove izjave koje je zadnjih dana ponovio u više navrata – da sve države u regiji moraju imati europsku perspektivu, te da onima koje to žele treba dati u NATO perspektivu, ali ne ih na to prisiljavati, s obzirom na situaciju u kojoj Srbija ustraje na svojim odnosima sa Rusijom.
Pahor i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović suorganizatori su izvanrednog sastanka na vrhu u okviru Procesa Brdo-Brijuni pokrenutog 2013.
Domaćin Hrvatska očekuje “strateški sastanak” koji bi njezino susjedstvo trebao približiti Zapadu, a dolazak Bidena tumači kao veliki povratak SAD-a na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995.
Zagrebački summit događa se u jeku izbjegličke krize koja pogađa zemlje na tzv. balkanskoj ruti, povećanog stupnja pripravnosti u Europi zbog pariških terorističkih napada i nekoliko islamističkih napada izvedenih u posljednje vrijeme u BiH. Zato i skup u Zagrebu prate iznimne mjere sigurnosti i posebna regulacija prometa.
Slovenija i Hrvatska, koje su potaknule inicijativu Brdo-Brijuni, ne žele da izbjeglička kriza zasjeni druge probleme u susjedstvu – unutarnje sukobe u Crnoj Gori oko pristupanja NATO-u, neriješene odnose Srbije i Kosova, te islamizaciju tradicionalno sekularnih Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Albaniji.
