Razina Jadranskog mora trenutačno je niža od godišnjeg prosjeka za oko 8 cm, ali ona općenito godinama raste i tijekom stoljeća poplavit će dijelove obale, ističu stručnjaci i upozoravaju da se o tome u Hrvatskoj gotovu uopće ne brine. Globalna razina mora stalno raste i u posljednjih stotinu godina porast iznosi nešto manje od 20 cm. Međutim, Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu smatra kako se izdizanje mora ubrzava pa je u posljednjih dvadesetak godina doseglo dinamiku od 33 cm za stotinu godina, piše Hina.
Paleotokovi rijeka kao dokaz razine mora u prošlosti
Za vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma more je dopiralo do današnjeg ušća Krke, a sve sjeverno je bila dolina rijeke Po s pritokama. Tadašnje more nije bilo šire od 65 kilometara. Splitski stručnjaci objavili su znanstveni rad u kome su opisali tzv. paleotokove nekih rijeka koje su tada bile znatno duže. Cetina je bila duža za 154 km. Od današnjeg ušća kod Omiša lomila se prema jugoistoku i s istočne strane zaobilazila Brač, zatim je tekla između Brača i Korčule prema zapadu. Na tom danas potopljenom toku Cetina je stvarala četiri jezera, te se ulijevala u more jugozapadno od današnje Šolte. Neretva je bila duža za 136 km, uglavnom je tekla prema zapadu sjeverno od Pelješca i Korčule a južno od Hvara i Šćedra, da bi zaobišla Korčulu sa zapada i tekla prema jugu gdje se ulijevala u more nedaleko otoka Sušca. Otoci Drvenik, Šolta, Brač, Hvar, Šćedro, Korčula, Lastovo i Mljet bili su dio kopna. Jedini otoci su bili Palagruža, Jabuka i Sušac.
Tragovi razine mora u prošlosti
Punjenje i pražnjenje pojedinih dijelova mora nije išlo linearno, što pokazuje primjer Kvarnera. Veze između Riječkog zaljeva, Kvarnerića i Vinodolskog te Vinodolskog kanala i otvorenog Jadrana bile su reducirane ili čak prekinute, pa su u razdobljima niže morske razine ondje vjerojatno postojala jezera. Jedino je Kvarnerić mogao ostati povezan s morskim bazenom srednjeg Jadrana, ističu geolozi iz Rijeke i Zagreba. Budući su rijeke taložile nanose u akvatoriju Kvarnera, dubine mora istočno od Cresa i Lošinja danas su znatno niže i iznose od 40 do 50 m, a zapadno od Cresa i Lošinja iznose između 70 i 90 metara. Arheolozi su utvrdili da je morska razina u prvom i drugom stoljeću na području Istre bila niža za 50 do 60 centimetara, što pokazuju potopljene luke i potkapine u Limskom kanalu i na rtu Verudela južno od Pule.
Predviđanja rasta morske razine
Ovisno od količini stakleničkih plinova koje će proizvoditi čovječanstvo, do 2100. predviđeno je više scenarija porasta razine mora. Za scenarij održivog razvoja čovječanstva razina bi mogla narasti u prosjeku oko 40 centimetara, a za scenarij razvoja temeljenog na fosilnim gorivima u prosjeku oko 65 cm, ističe Vilibić. U svjetskim okvirima najveće probleme će imati mali atolski otoci države na Pacifiku čija nadmorska visina ne prelazi nekoliko metara kao i gusto naseljena niska područja u siromašnim državama, npr. Bangladešu.
U Hrvatskoj će se najveći problemi pojaviti u obalnim gradovima. Njihove stare jezgre i kulturno naslijeđe će biti ugroženo učestalim poplavama, ističe Vilibić i dodaje tome probleme niskih poljoprivrednih područja poput doline Neretve. Podizanjem razine mora nastavlja se skraćivanje tokova rijeka: stručnjaci upozoravaju da bi se najveća jadranska rijeka Po sa svojih 652 kilometra mogla skratiti čak za 100 kilometara. Osjetno će biti skraćena i naša Neretva.
Pripreme Hrvatske na podizanje razine mora
Institut za oceanografiju i ribarstvo već više od 60 godina mjeri oceanografske parametre i opažene su razne manifestacije klimatskih promjena, kao što je porast razine mora, porast temperature mora i saliniteta, smanjenje otopljenog kisika u dubljim slojevima mora, i drugo. Nažalost, programi dugoročnog praćenja stanja Jadrana su trenutno zamrznuti, te se samo voljom i vlastitim sredstvima Instituta oni održavaju.
No ta se opažanja ostvaruju u bitno manjem obimu od onoga što je potrebno i nužno da bi se kvantificirali efekti klimatskih promjena, zaključuje splitski oceanolog Ivica Vilibić. Prostorni planovi županija i obalnih područja uopće ne uključuju klimatske promjene, pa stoga u njima ni nema planova za adaptaciju. Trenutno je u postupku izrade pilot projekt – okvirni plan za upravljanje obalnim područjem Šibensko-kninske županije s inkorporiranim efektima i mjerama adaptacije na klimatske promjene,
