Od najave Bože Petrova proteklog vikenda da će otvoriti javnosti komunističke arhive, ne prestaje rasprava o tom pitanju. A vrlo je slično rješenje, u Vijencu – prije dvije godine, predlagao gost HRT-ova Studija 4 – povjesničar Hrvatskoga instituta za povijest Davor Marijan.
“Iskreno, ja sam od Hrvatskog državnog arhiva digao ruke prije par godina, pa sam ovu vijest primio potpuno ravnodušno. Jedino me zasmetala tvrdnja iz SDP-a da nikome nisu odbili građu, pa sam dao u javnost da se vidi jedna od tri odbijenice, da se vidi da to nije istina”, rekao je Marijan.
Komentirajući datum koji čini “razdjelnicu” – Marijan je predlagao 30. svibnja ’90., a Božo Petrov 22. prosinca ’90., kaže da je po njegovu mišljenju logičniji 30. svibanj 1992. jer je to crta, to je trenutak kada završava razdoblje netko bi rekao totalitarizma, a možemo raspravljati je li ili nije, u svakom slučaju završava jedno razdoblje neslobodne države i počinje mukotrpno vrijeme demokracije. A 22. prosinca je stupio na snagu Ustav RH. Oba nadnevka su po mome mišljenju sasvim u redu iako je dovoljno da sustav poštuje tih 30 godina, onda danas ne bismo imali ovu priču, rekao je.
Kao suprotnost teško dostupnim izvorima koji se tiču komunističkog razdoblja, Marijan je istaknuo – kako ga je nazvao – “ratni plijen Stjepana Mesića”. “Oko toga su se vodile polemike, govorilo se kako to nisu državne tajne, no što god mi mislili o Franji Tuđmanu, on je bio legalno i demokratski izabran i red je da se institucija predsjednika poštuje – s arhivom se trebalo postupati po zakonu i tu su se prešle sve granice pristojnosti”, kaže Marijan.
Kad ga je voditeljica upitala čini li mu se da je postignut politički konsenzus oko otvaranja arhiva, Marijan je odgovorio: “Kad se donese zakon – onda ću vjerovati. Nije se jednom dogodilo da se nešto kaže, pa onda ispadne da se ništa nije promijenilo”.