Demografska katastrofa: U pet godina iz Hrvatske se iselilo 200.000 ljudi, a u rodilištima rođeno najmanje djece otkad se vode statistike

Foto: Thinkstock

Po procjenama demografa dr. Stjepana Šterca od 2011. do 2016. iz Hrvatske se u prosjeku godišnje iseljavalo 40.000 ljudi što znači da ih se u pet godina iselilo 200.000, navodi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Hrvatska ima oko četiri milijuna stanovnika ili čak i manje, a nažalost iseljavanje će se nastaviti jer za rješavanje demografskih problema nismo posloženi ni financijski ni organizacijski. Dok se to ne dogodi, broj iseljenih mogao bi i ubuduće biti iznad 50.000 godišnje. Zbog iseljavanja Poljska je izgubila dva milijuna stanovnika, a ostale zemlje između 500 tisuća do milijun”, upozorava dr. Šterc.

Službeni podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2016. bit će poznati tek u ljeto 2017., a za 2015. pokazivali su da se te godine iz Hrvatske iselio 29.651 građanin.

U hrvatskim rodilištima 2015. rodilo se oko 37.500 djece – najmanje otkad se vode statistike i oko 2000 djece manje nego 2014. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa u svibnju prošle godine objavio je podatak temeljen na prijavama poroda iz bolnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis donosi podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi, pokazatelje o zdravstvenom stanju populacije, ali i podatke o natalitetu i mortalitetu.
Od 1991. godine Hrvatska ulazi u depopulacijsku fazu prirodnog kretanja, naveli su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U 2015. godini je rođeno 37.503 djece, umrlo je 54.205 osoba, što je 16.702 umrlih više nego rođenih.
Natalitetna stopa, koja obilježava broj rođenih na tisuću stanovnika, iznosila je 8,9/1.000, mortalitetna 12,9/1.000, stopa općeg fertiliteta 40,3/1000, a negativna stopa prirodnog kretanja -4,0.
Sve su županije zabilježile negativan prirodni prirast, dok je najveći zabilježen u Osječko-baranjskoj županiji. Pozitivan prirodni prirast zabilježilo je 56 gradova i općina, dok je on bio negativan u 490 gradova i općina te u Gradu Zagrebu.

U 2015. sklopljena su 19.834 braka, a u istom je razdoblju bilo 6010 pravomoćno razvedenih brakova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preliminarni podatci Državnog zavoda za statistiku govorili su o 38.142 djece rođene u 2015. i već su ti podatci, prema kojima bi broj novorođenih prvi put pao ispod 39.000 – smatrani katastrofalnima za demografsku sliku Hrvatske.

“U demografskim projekcijama predviđali smo da bi do takvog pada, ako se ništa bitno ne promijeni, moglo doći tek u idućem desetljeću. Eurostatove su projekcije pak govorile da do 2020. broj rođenih neće pasti ispod 40.000. Pad je, očito, mnogo brži. Nastave li se trendovi ovim tempom, već na sljedećem popisu stanovništva Hrvatska će imati manje od četiri milijuna stanovnika”, rekao je za Jutarnji list dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

U Hrvatskoj već godinama umire desetak tisuća više osoba nego što ih se rađa. Tijekom krize ozbiljno je pojačano i iseljavanje, osobito mladih s obiteljima, a broj umrlih i dalje je stabilan. Prema podacima DZS-a, u samo četiri godine – od sredine 2011. do sredine 2015. – broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 70.000. A i ti su podaci, kažu stručnjaci, optimistični jer službena statistika ne uspijeva zahvatiti stvaran broj iseljenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dakle, krajnji je rok da Hrvatska donese obiteljsku politiku, bilo kakvu, jer je bilo kakva bolja od nikakve”, poručuje dr. Čipin, jedan od autora Obiteljske politike koja već godinu dana stoji u ladicama Ministarstva socijalne politike, iako su je dvije prošle Vlade ocijenile iznimno kvalitetnom. No, ne provode je jer je – skupa.

Demograf dr. Stjepan Šterc krajem prošle godine na tribini “Demografski put Hrvatske prema budućnosti”, poručio je kako je povezivanje Hrvatske s iseljeništvom strateško pitanje za demografsku revitalizaciju i gospodarski razvoj, pri čemu su Irska, Island, Francuska i skandinavske zemlje primjeri kako preokrenuti loša demografska kretanja, a da političari moraju shvatiti da ništa nije važnije od demografskih pitanja.

Ustvrdio je kako negativna demografska kretanja, prirodni pad i iseljavanje, vode u urušavanje svih sustava u državi, zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog i sustava radne snage, zbog čega političari moraju shvatiti da ne postoji ništa važnije od tih pitanja, o kojima će ovisiti budućnost Hrvatske.

Podsjetimo koje je važne mjere dr. Šterc istaknuo da ih hrvatska Vlada mora napraviti što prije:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1. Demografsku revitalizaciju Hrvatske postaviti kao ključnu problematiku
u temelj gospodarskog i ukupnog razvoja Hrvatske.
2. Sukladno značenju demografske problematike postaviti najveću
institucijsku razinu unutar Vlade za njezino rješavanje (po izraelskom
modelu).
3. Pružiti potpunu sigurnost radnog mjesta zaposlenim majkama i osigurati
primanja tijekom porodiljskog u visini plaće.
4. Osigurati nezaposlenim majkama prosječnu plaću tijekom porodiljskog.
5. Uvesti instituciju majke odgajateljice ili oca odgajatelja za treće
rođeno dijete sukladno obrazovnoj razini potrebnoj za takvu djelatnost.
6. Porodiljski dopust produžiti na najmanje godinu dana.
7. Porezni sustav gradirati obzirom na broj djece.
8. Prema broju djece u obitelji određivati komunalna i slična davanja.

Šterc već duže vrijeme upozorava kako je preduvjet pronatalitetne politike društvena, pravna, financijska i stambena sigurnost, što se može postići s 4-5 milijardi kuna godišnje.

S kolegicom je dr. Šterc napravio istraživanje i vidjeli su da nam za to treba 3-4 % državnog proračuna, to je na razini 4 do 5 milijardi kuna godišnje. “Čak sam išao na razgovor u Ministarstvo financija. Svi su me uvjeravali da 10 % proračuna, to je oko 12 milijardi kuna, može se preusmjeriti negdje, a neće se ni osjetiti.”, istaknuo je demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepan Šterc gostujući u HRT-ovoj emisiji govoreći o demografskom stanju u Hrvatskoj i pronatalitetnoj politici.

Državni tajnik ministarstva demografije, demograf Marin Strmota naglasio je da negativni prirodni prirast traje četvrt stoljeća, iseljavanje dulje od sto godina, a slika je sada gora nego što se zna, jer statistike ne obuhvaćaju sve nove iseljenike.

“Ljudi odlaze bez da se praktički odjave, ali prema podacima iz Njemačke, Irske, Austrije i još nekih zemalja, u protekle se četiri godine iselilo iz Hrvatske preko sto tisuća, uglavnom mladih ljudi. Postoje mjere koje to mogu preokrenuti, posebno mjere populacijske politike, ali to mora biti neprekinut dokument, koji će se provodi i iza ove Vlade”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.