Diskriminacija hrvatskog jezika u EP-u: Što o tome kažu stručnjaci?

Foto: Fah

Hrvatska je javnost, zahvaljujući istupu eurozastupnice Ruže Tomašić, doznala da je Europski parlament i tijekom idućeg mandata odgodio punu primjenu hrvatskog jezika uz  objašnjenje da ni na početku sljedećeg saziva Parlamenta neće postojati kapaciteti za osiguravanje cjelovite prevoditeljske usluge.

Diskriminacija Hrvatske: Kako su hrvatske vlasti reagirale na ponižavajuće tretiranje hrvatskog jezika u EP-u i na Haaškom sudu?

Ova nam je tema bila povod za razgovor s ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Željkom Jozićem.

S njime smo, uz temu diskriminacije hrvatskog jezika u odnosu na jezike drugih zemalja-članica, razgovarali i o nekim drugim pitanjima vezanim za hrvatski jezik.

Zabrinut sam zbog donošenja takve odluke o hrvatskom jeziku u EP

Narod.hr: Upravo u vremenu kada obilježavamo Mjesec hrvatskog jezika doznali smo za vijest o ponižavanju Hrvata u Europskom parlamentu jer se ni u idućem mandatu upotreba hrvatskog jezika neće primijeniti u potpunosti, kao što je to slučaj s jezicima drugih država članica. Kako to komentirate?

Dr. sc. Željko Jozić: Upoznat sam s Preporukom za donošenje odluke Europskoga parlamenta (2019/2545(RSO) usvojenom prije tri dana kojom se u paragrafu D obrazlaže kako se ne očekuje da će kapaciteti za hrvatski (uz irski i malteški) biti takvi da se od početka 9. parlamentarnog saziva omogući potpuna usluga usmenog prevođenja na te jezike te se produžuje primjena članka 159. do završetka sljedećeg parlamentarnoga saziva, a to je sljedećih pet godina. Da bih mogao dati utemeljen komentar, morao bih imati cjelovite informacije, a zasad to nije slučaj. Ipak kao ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje izražavam zabrinutost zbog donošenja takve odluke jer mi se čini da je riječ o diskriminaciji hrvatskoga jezika u odnosu na ostale službene jezike Europske unije.

Za tvrdnju pak da je riječ o diskriminaciji hrvatskoga jezika, odnosno o stavljanju hrvatskoga u drugorazredan položaj, morao bih imati odgovore na nekoliko pitanja. Prvo je: jesu li poduzete sve mjere za kapacitiranje hrvatskoga prevoditeljskog tima, odnosno jesmo li kao država članica u ovih gotovo šest godina članstva imali mogućnost popuniti kapacitete da se broj usmenih prevoditelja (pismenih prevoditelja očito ima dovoljno) dovede na zadovoljavajuću razinu. Ako nisu, sljedeće je pitanje tko je za to odgovoran i jesmo li u postupku ekipiranja prevoditeljskoga tima imali ikakvih diskriminirajućih prepreka.

Dr. sc. Željko Jozić: Dragana Jeckov u Saboru nije govorila hrvatskim standardnim jezikom

Narod.hr: Uz hrvatski se jezik u kategoriji onih koji još neće biti u potpunosti primijenjeni u Europskom parlamentu su malteški i irski. Međutim, malteški u Malti i irski u Irskoj jedan je od dva službena jezika, uz engleski. Stoga je jedan službeni jezik tih država već u punoj upotrebi. Zašto je i hrvatski jezik došao u tu kategoriju?

Dr. sc. Željko Jozić: U članku D Preporuke (http://www.europarl.europa.eu/doceo/document/B-8-2019-0147_HR.html) govori se o kapacitetima usmenih prevoditelja, a ne o statusu i položaju hrvatskoga jezika. Riječ je zapravo o vrlo provjerljivoj kategoriji dovoljnoga broja usmenih prevoditelja (http://www.europarl.europa.eu/interpretation/hr/interpreting-in-the-parliament.html) pa očekujem ponajprije od hrvatskih zastupnika u Europskome parlamentu da utvrde uzrok toga problema te da se on u najskorije vrijeme otkloni.

Narod.hr: Kolika je brojnost govornika hrvatskog jezika u usporedbi sa službenim jezicima ostalih zemalja članica EU?

Dr. sc. Željko Jozić: Hrvatski jezik po brojnosti govornika ide u red manjih jezika Europske unije (uz slovenski, slovački, litavski, latvijski, estonski, pa i malteški i irski) jer svaki jezik ima govornika otprilike kao i stanovnika (u hrvatskome slučaju u broj govornika pridodaju se i pripadnici hrvatskoga iseljeništva), ali mislim da to nije bilo presudno za ovakvu odluku.

Stupili smo u kontakt s našim zastupnicima u EP

Davor Ivo Stier o ponižavanju Hrvata u EP-u: ‘Nedopustivo je da hrvatski ne bude ravnopravan s ostalim službenim jezicima EU-a’

Narod.hr: Može li Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje učiniti određene korake po pitanju tog problema – upozoriti Vladu, obratiti se europskim institucijama…?

Dr. sc. Željko Jozić: Hrvatska ima svoje zastupnike u tijelima europskih institucija, a, koliko mi je poznato, gotovo svi su se hrvatski zastupnici u Europskome parlamentu usprotivili takvoj odluci. Ako je riječ o političkome problemu, onda su političari prvi koji trebaju primjereno reagirati. I Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao znanstvena institucija koja skrbi za hrvatski jezik itekako je zainteresiran za jezičnu politiku, pa ćemo u slučaju ugroze ili diskriminacije hrvatskoga jezika uvijek spremno dignuti glas. Čim smo doznali za navedenu Preporuku Europskoga parlamenta, stupili smo u kontakt s našim zastupnicima u Europskome parlamentu i od njih nastojali dobiti što više informacija kako bismo mogli zauzeti primjeren stav. Ovom bih prigodom svakako želio podsjetiti da se u nekim prošlim obrazovnim vremenima u prevoditeljskoj praksi možda više pozornosti posvećivalo dovođenju poznavanja stranoga jezika koji se uči na višu razinu (tj. stjecanju jezičnih vještina u stranim jezicima), dočim se za hrvatski podrazumijevalo da se zna u dovoljnoj mjeri. U tome smislu uloga je Instituta neumorno upozoravati na nisku razinu zastupljenosti pouke hrvatskoga jezika na srednjoškolskoj razini, a pogotovo je uočljiv izostanak pouke hrvatskoga jezika u tercijarnome obrazovanju jer je poznato kako nema kvalitetnoga prevoditelja s kojega stranog jezika bez izvrsnoga poznavanja hrvatskoga jezika.

Hrvatski jezik u EP-u i dalje neravnopravan

Narod.hr: Na nedavnoj tribini o položaju hrvatskog jezika na visokoškolskim ustanovama, održanoj na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, dr. Milica Mihaljević s Instituta upozorila je da Hrvatska nema zakon o jeziku koji bi propisao pravila za institucije u kojima je obvezna upotreba standardnog jezika. Što bi donošenje Zakona o jeziku značilo za Hrvatsku?

Dr. sc. Željko Jozić: O zakonu o javnoj uporabi hrvatskoga jezika govori se sporadično gotovo od hrvatskoga osamostaljenja. Bilo je već i nekih konkretnih prijedloga (Vice Vukojević 1995., Hrvatski laburisti 2010. i 2011., Matica hrvatska 2013.), ali je sve zapelo već na samome početku: ili su iz raznih razloga navedene prijedloge osudili mediji ili su ti prijedlozi padali već na prvoj saborskoj stepenici te nisu ušli dublje u zakonodavnu proceduru. Mnogi će se složiti da nam je nekakav oblik zakonske regulative za javnu uporabu hrvatskoga jezika ipak potreban. Previše je slučajeva, pogotovo u multinacionalnim kompanijama koje djeluju i u Hrvatskoj, u kojima poslodavci sa zaposlenicima službeno komuniciraju isključivo na engleskome, njemačkome ili kojem drugom jeziku. Na izvjestan način trebalo bi zaštititi govornike hrvatskoga jezika da u vlastitoj državi imaju puno pravo s poslodavcem komunicirati na svojem jeziku.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Potreban nam je zakon o jeziku

(VIDEO) Ruža Tomašić o hrvatskom jeziku u EP-u: ‘Hrvati uz odobrenje naše Vlade ostaju građani drugog reda u EU’

No, iz dosadašnjih prijedloga zakonskoga reguliranja javne uporabe hrvatskoga jezika očito je da nijedan od njih nije bio dovoljno uravnotežen, a usudio bih se reći da su dosadašnji, očito nedovoljno dobri prijedlozi, možda čak i osujetili nekakav budući oblik zakonskoga reguliranja službene jezične uporabe. Načelno se to pitanje može riješiti na dva načina: može postojati zaseban zakon ili se, po uzoru na češki model, pitanja jezične legislative rješavaju kroz sve druge zakone, u koje se ugrađuju odredbe o javnoj uporabi jezika. Stvar je mudrosti da se to pitanje pravno regulira na dobrobit hrvatskoga jezika, a da se pritom ne iritira javnost.

Narod.hr: Poduzima li Institut neke inicijative da se pokrene rasprava o donošenju Zakona o jeziku?

Dr. sc. Željko Jozić: Institut je prije nekoliko godina vrlo ozbiljno bio prionuo rješavanju toga pitanja. Donijeli smo jasan plan i program rada na izradi kvalitetnoga prijedloga, prikupili i analizirali primjere europske i svjetske pravne prakse u vezi s jezicima te i dalje na tome radimo, a dio rezultata toga rada implementirali smo u projekt Europske federacije nacionalnih instituta za jezik (EFNIL) “Language Legislation Europe – LLE”. Budući da je prijedlog Matice hrvatske o zakonu sada ponovno aktualiziran, pričekat ćemo razradu i realizaciju ideje uz visoku razinu spremnosti za suradnju. Vjerujem da je za razvoj, a osobito za ostvarenje takve ideje osobito važna suradnja svih relevantnih institucija.

(VIDEO) Zastupnica Tomašić o ponižavanju hrvatskog jezika u EP-u: ‘Štede novac, a Hrvatska se ne buni pa štede na nama’

Pridružite se predstavljanju izdanja Instituta

Narod.hr: Mjesec hrvatskog jezika još uvijek traje. Koje još aktivnosti zainteresirani građani mogu posjetiti?

Dr. sc. Željko Jozić: Mjesec hrvatskoga jezika ove je godine bio sadržajniji nego ikad i to nas istinski raduje. Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji je na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor nedavno proglasio i koji smo ove godine prvi put obilježili, doista je zaživio diljem Hrvatske, pa i šire, a o tome govore brojne manifestacije u čast glagoljice. Posebno se to odnosi na brojne škole koje su poslušale naputak Ministarstva znanosti i obrazovanja da se taj poseban dan obilježi u hrvatskim školama. Ovaj tjedan tijekom Dana otvorenih vrata Instituta posjetilo nas je gotovo 500 školske djece iz svih krajeva Hrvatske, kojima su naši znanstvenici održali 30-ak predavanja. Naši su znanstvenici posjetili i nekoliko škola i ondje održali predavanja, a na samome kraju Mjeseca hrvatskoga jezika u ponedjeljak 18. ožujka u 12 sati u prostorijama HKD Napredak u Bogovićevoj 1 u Zagrebu predstavit ćemo prošlogodišnja izdanja Instituta: sedam knjižnih izdanja, dva sveska znanstvenostručnoga časopisa “Rasprave” i četiri sveska znanstvenopopularnoga časopisa “Hrvatski jezik” te aplikaciju za pametne telefone “555+ jezičnih savjeta”. Sve pozivamo da nam se pridruže!

Izvor: narod.hr