Divjak tvrdi da su povratne informacije o provedbi eksperimentalne reforme vrlo dobre

Foto: Fah

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u srijedu je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na sastanku s ravnateljima osnovnih škola iz Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske i dijela Karlovačke županije o aktivnostima “Škole za život”, kazala da sada više nije pitanje treba li nam kurikularna reforma nego je važno vidjeti što se možemo naučiti iz eksperimentalnog programa i što je još preostalo za učiniti da bi sve bilo spremno za početak cjelovite primjene kurikularne reforme u svim školama u Hrvatskoj.

Ministrica Divjak rekla je da u pripremi cjelovite reforme ministarstvo ne traži izgovore, nego akcije, navodeći da je teško dogovoriti na često pitanje je li sve spremno.

“Cijeli ovaj proces je sukreacija, zajednički rad svih uključenih. To se posebno primjećuje tijekom edukacija učitelja i nastavnika u tome koliko su oni kreativni i doprinose radu, uz postojeće pripremljene dokumente”, navela je ministrica.

“Važno je omogućiti izravni dijalog s ravnateljima osnovnih i srednjih škola, koji moraju biti upoznati ne samo s načelnim, nego i s vrlo praktičnim elementima kurikularne reforme”, kazala je ministrica Divjak.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o povratnim informacijama o provedbi eksperimentalne reforme, Divjak je rekla da su one vrlo dobre, i to temeljem službene evaluacije. Neke elemente još treba doraditi, poput posebnih tema za edukaciju, udžbenika i opremanja laboratorija, ali sam sigurna da će se sve obaviti do početka primjene cjelovite reforme, rekla je.

Prema ispitivanju sindikata eksperimentalni program ocijenjen s dvojkom

Podsjetimo, Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) predstavio je prošli rezultate istraživanja u osnovnim školama po kojima je većina sudionika iskazala “umjereno nezadovoljstvo” eksperimentalnim programom “Škole za život”, za razliku od rezultata koje je dobilo Ministarstvo znanosti.

“Dvije trećine sudionika istraživanja kažu da je im je opseg posla izrazito povećan zbog reforme, 90 posto ih smatra da je taj posao trebao biti honoriran, a 45 posto njih ne zna hoće li biti honoriran”, rekao je voditelj istraživanja, psiholog na Institutu Ivo Pilar Toni Babarović.

Procjene zadovoljstva različitim aspektima provedbe eksperimentalnog programa sve su ispod središnjih vrijednosti, što predstavlja njihovo umjereno nezadovoljstvo, kaže Babarović dodajući kako su učitelji najmanje zadovoljni razinom konzultiranja u osmišljavanju reforme.

Očekujemo suradnju i od osnivača škola, od gradova i županija, u nabavci opreme za laboratorije, knjiga za lektiru za školske knjižnice, kazala je.

Bandićev pročelnik Lovrić optužuje Divjak: ‘Projekt “Škola za život” samo je paravan za osobni biznis, puno nas košta i jako šteti’

Divjak ipak izražava osobno zadovoljstvo tijekom procesa, ali i kaže da bi bila još zadovoljnija da se u medijima više piše o pozitivnim primjerima, kojih, kako je navela, ima jako puno. “Ukupno se u tri godine u sklopu reforme u osnovne i srednje škole ulažu dvije milijarde kuna, odnosno milijun i pol po školi, a to je najveće ulaganje u obrazovnu reformu u Hrvatskoj ikada, naglasila je. Završili smo s pozivom za udžbenike, tako da je na recenziju u ministarstvo stiglo 275 novih naslova”, navela je ministrica Divjak.

“Važno je i da svaki nastavnik bude digitalno neovisan, da ima svoje prijenosno računalo, te da svaka učionica ima barem projektor, ako ne pametnu ploču ili interaktivni ekran, i da digitalizacija ide u skladu s uzrastom učenika”, tvrdi.

Sastanak u Rijeci je bilo četvrto predstavljanje “Škole za život” u okviru turneje ministarstva, nakon Splita, Primoštena i Zagreba, a slijede Osijek, Vinkovci i Varaždin.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina