U analizi na stranicama pravobraniteljice stoji da se priziv savjesti ne navodi u međunarodnim pravnoobvezujućim dokumentima, što je netočno jer Povelja o temeljnim pravima EU-a izrijekom navodi pravo na priziv savjesti.
“U analizi je kao činjenica navedeno nešto što nije istina. Netko treba objasniti zašto se to dogodilo, zašto se obmanjuje javnost. Jer, riječ je o dokumentu koji je javno objavljen, to nije nekakav interni dopis – to je javno objavljeno i već neko vrijeme stoji na službenim stranicama državnog tijela” – ističe za Narod.hr dr. sc. Mato Palić.
Greška u analizi objavljenoj još 13. lipnja
“Priziv savjesti – pravni izvori i standardi” naslov je analize koja je 13. lipnja ove godine objavljena na stranicama pučke pravobraniteljice. No, u tekstu koji govori o temi priziva savjesti i pravnoj regulaciji tog instituta, a koji je javno objavljen još prije više od dva tjedna i čitavo vrijeme stoji istaknut na stranicama pravobraniteljice, nalazi se netočan navod.
Upozorio je na to ustavnopravni stručnjak dr. sc. Mato Palić.
Netočan navod
Naime, u samom uvodu analize se navodi:
“Prvenstveno, Ustav RH u članku 40. jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Priziv savjesti Ustav RH izrijekom navodi u članku 47., kojim ga dopušta „onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama“. U odredbama pravnoobvezujućih međunarodnopravnih dokumenata s područja zaštite ljudskih prava priziv savjesti ne navodi se izrijekom kao zasebno navedeno ljudsko pravo koje su države dužne osigurati, ali navode ga pri svojim autoritativnim tumačenjima ovih dokumenata za to ovlašteni međunarodni odbori te ga je u više svojih odluka razmatrao i Europski sud za ljudska prava. Pri tome ga se navodi kao pravo koje nije apsolutno i može se ograničiti, a u kontekstu priziva savjesti u zdravstvu da ne smije biti prepreka pristupu pravu na zdravlje odnosno zdravstvenim uslugama.”
No, tvrdnja da se u pravnoobvezujućim međunarodnopravnim dokumentima priziv savjesti ne navodi izrijekom kao ljudsko pravo je – netočna, upozorava dr. sc. Palić. Naime, u Povelji o temeljnim pravim Europske unije, u članku 10, stavku 2, izrijekom je navedeno pravo na priziv savjesti.
Članak 10. navedene Povelje glasi:
“Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi
1. Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi. To pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja te slobodu, pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazivanja vjeroispovijedi ili uvjerenja bogoslužjem, poučavanjem, praksom i obredima.
2. Priznaje se pravo na prigovor savjesti, u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje tog prava.”
Dr. sc. Palić: “Objavljena analiza je falsifikat”
“Dakle, netočno je to što piše. Ta analiza je, jednostavno, falsifikat – iz ne znam kojih razloga i motiva. To pravno nije točno i to svatko može vidjeti kada pročita Povelju o temeljnim pravima i kada se vidi što piše u ovoj analizi. U analizi je kao činjenica navedeno nešto što nije istina.”
Na pitanje bi li netko trebao snositi odgovornost za takvu grešku, dr. sc. Palić kaže:
“Netko treba objasniti zašto se to dogodilo, zašto se obmanjuje javnost. Jer, riječ je o dokumentu koji je javno objavljen, to nije nekakav interni dopis – to je javno objavljeno i već neko vrijeme stoji na službenim stranicama državnog tijela koje se zove Pučki pravobranitelj, odnosno pravobraniteljica.”
Tko je pučka pravobraniteljica?
Podsjetimo, nakon što je prethodnoj pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović prošle godine istekao osmogodišnji mandat, Hrvatski sabor na tu je funkciju za novi osmogodišnji mandat u ožujku 2021. izabrao Tenu Šimonović Einwalter.
> Prof. Marušić pučkoj pravobraniteljici: Podržavate li stvarno Faktografovu ‘istinu’?
> Plenković s Možemo i SDP-om tajno izglasao Tenu Šimonović Einwalter
Aktualni sastav Sabora, s HDZ-ovom većinom, izglasao je pravobraniteljicu tajnim glasovanjem. Prije njezinog izbora u javnosti se mnogo govorilo o povezanosti njezina oca, Ivana Šimonovića s Andrejem Plenkovićem, kao i o njezinoj majci, Dubravki Šimonović koja je bila posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama te je aktivno sudjelovala u kampanji za ratifikaciju Istanbulske konvencije u Hrvatskoj.
> Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?
O spornim istupima od dolaska Šimonović Einwalter na vlast mnogo pisali. Spomenimo samo izostanak jasne reakcije prilikom cenzure koju je pokrenuo portal Faktograf prema dr. sc. Matku Marušiću na temu koronavirusa i zauzimanje za RTL-ovu novinarku Derifaj nakon što je nezakonito s TV ekipom ušla na privatni posjed.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
