Slučaj Kosinj je priča o stanovnicima Gornjeg Kosinja i okolnih zaselaka čije bi kuće, gospodarstava, njive, groblja i crkve uskoro trebale biti potopljene zbog strateškog državnog projekta HEP-a – akumulacijskog jezera Kosinj. U drugom nastavku emisije Labirint o Kosinju saznajemo: Koliko je ovaj projekt isplativ? Zbog čega su odštete za zemlju i kuće toliko niske? Zašto je Crkva protiv ovog projekta? U projektu koji je vrijedan više od 500 milijuna eura pitamo se ima li prostora za korupciju.
Zrinka Vukelić, ravnateljica Osnovne škole “Anž Frankopan” Kosinj, rekla je kako trenutno u školskoj godini 2022./2023. ima svega 13 učenika, javlja HRT.
– Prije 50-ak godina, škola Anž Frankopan brojila je više od 700 učenika. Uz matičnu školu, bilo je skoro 10-ak područnih škola, istaknula je.
Milan Bošnjak, predsjednik ZKD Kosinj, naglasio je kako na posljednjem popisu stanovništva Kosinj ima svega 603 stanovnika.
– Kada to usporedimo sa 7.977, to se nije moglo dogoditi slučajno. Jedan negativan odnos prema Kosinju, prema njegovoj povijesti, prema sadašnjosti. Vizije za budućnost nikad se nisu ni radile, osim da je Kosinj potrebno potopiti i tako dobiti energiju za ostatak Like i Hrvatske, rekao je.
Vedran Jurić, direktor Sektora za kapitalne investicije HEP-a, rekao je kako je projekt izrazito značajan.
– To je najveći hidroenergetski projekt koji se gradi i priprema u Hrvatskoj. On će omogućiti energiju sa Senjom 2 u iznosu od 340-350 gigavat sati godišnje što odgovara opskrbi preko 70 tisuća kućanstava dok Ličko-senjska županija broji oko 50 tisuća stanovnika, rekao je.
Robert Pašičko, Geotehnički fakultet u Zagrebu, smatra kako cijela uprava HEP-a vjerojatno već dugo godina, politički se postavlja.
– Zarobljenici su jednog starog načina gledanja na energetiku gdje se rade veliki sustavi i elektrane, umjesto nove energetike, koja se danas događa. Ide se na decentraliziranu proizvodnju i solarne panele na krovovima. S obzirom na to da nedostaje ideje i znanja kako se ove stvari pokreću, izvukli su iz ladice jer su omogućili da se napravi neki investicijski ciklus. Imamo 2-3 tisuće solarnih elektrana, a Nizozemska ima milijun, Njemačka skoro 3 milijuna. Sve je to koncept, ako se krene s njim, ova elektrana nema smisla, rekao je.
>HTV-ov dokumentarac o potapanju Kosinja: Mještanima za djedovinu daju između 250 i 450 eura, raskapaju groblja…
”Ovaj Kosinj kako treba meni, tako treba svima”
Dragan Prša iz Gornjeg Kosinja upitao je zašto treba zaustaviti projekt.
– Nit sam ja prvi rođen u Kosinju, nit ću zadnji umrijeti u Kosinju. Ovaj Kosinj kako treba meni, tako treba svima. Nije samo moj interes u pitanju, rekao je.
Zvonko Jurković iz Gornjeg Kosinja naglašava kako ljudi ne znaju kuda krenuti kada dobiju papire jer u njima piše kako nemaju pravo žalbe.
>Bivši gradonačelnik Otočca otkrio: HEP je razmatrao alternativu potapanju Kosinja, a onda je Most izletio iz Vlade…
Za kuću sto tisuća kuna?!
– Kolegi su za kuću dali 100 tisuća kuna. Što će on napraviti? Mislim da se oni rugaju s nama. Oni misle da smo mi ovdje zaostali, istaknuo je.
Vedran Jurić je naglasio kako ima dosta vremena da u suradnji s lokalnom samoupravom i državom nađu način da se ljudi obeštete, ovisno o tada tržišnim cijenama.
– HEP na cijenu ne utječe, ne može utjecati. Svjesni smo problema, rekao je.
> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
Kristina Pintar iz Gornjeg Kosinja kaže kako je u sve jako razočarana.
– Najviše u HEP, jer nitko nam nije došao reći selimo li se, nego samo što čujemo u medijima. Jako se teško nosimo s tim, rekla je.
”Ponašaju se kao da smo još u Jugoslaviji”
Pašičko ističe kako HEP jako loše komunicira s ljudima.
– Ponašaju se kao da smo još u Jugoslaviji, pa pišu dopise. Hrpa projekata im je pripala zbog toga, dodao je.
>O bogatoj povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (1): Mjesto prve glagoljske tiskare?
>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (2): Tko je bio Broz Žakan, učitelj popova glagoljaša?
>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (3): Što kriju neistraženi arheološki lokaliteti?
>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (4): Evo njegovih glagoljskih spomenika!
”Samo dođu, mjere i šalju papire”
Mihael Kurteš, direktor komunalnog poduzeća Perušić, rekao je kako su ljudi tražili sastanke kad je bio koronavirus, dok je bilo zabranjeno okupljanje.
– Rekli smo im i dobili su očitovanje od HEP-a, da se ne može napraviti veliko okupljanje. HEP je predložio po pet ljudi da dođu u općinsku vijećnicu te da će predstavnici HEP-a biti ovdje mjesec dana i sve stanovnike primiti u mjesec dana na sastanke. Ljudi to nisu prihvatili jer su htjeli da budu svi prisutni, rekao je.
Ankica Jurković iz Gornjeg Kosinja naglasila je kako im je načelnik općine Perušić sve obećavao.
– Od toga ništa nemamo. Imamo sramotnu cijenu, dodala je.
Zvonko Jurković je istaknuo kako se nitko nije udostojio doći objasniti ljudima kako protokol ide.
– Samo dođu, mjere i šalju papire, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
