Državni arhiv: povjerljivi osobni dosjei SKH nedostupni prije isteka najmanje 15 godina od smrti osobe na koju se odnose

Bivši šefovi jugoslavenskih tajnih službi Zdravko Mustač i Josip Perković sjest će pred bavarski Vrhovni pokrajinski sud 17. listopada u 10 sati. Odvjetnik Perkovića Anto Nobilo, jednako kao i odvjetnik Gizele Đureković Siniša Pavlović, zatražili su uvide kako u osobne dosjee Gizele i Stjepana Đurekovića, tako i u dokumenate Saveza komunista Hrvatske (SKH). Što su to arhivi SKH koji nisu dostupni javnosti, a nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu te pod kojim uvjetima su oni dostupni javnosti, portal narod.hr upitao je Hrvatski državni arhiv te dobio odgovor ravnateljice HDA Vlatke Lemić.

Hrvatski državni arhiv čuva arhivske fondove koji su nastali kao rezultat djelatnosti fonda HR-HDA-1220. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske.

Dokumenti SKH koji sadrže osobne podatke dostupni su 70 godina od nastanka

Bez prethodne deklasifikacije ili odobrenja predavatelja nedostupni su dokumenti od čijega nastanka nije prošao rok od 30 godina nakon nastanka, osim, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj, rekla je ravnateljica Arhiva.

Pojasnila je da ako  pak sadrži podatke koji se odnose na obranu, međunarodne odnose i na poslove nacionalne sigurnosti, dostupno je za korištenje po isteku tek od 50 godina od nastanka dokumenta.

Ako dokumenti sadrže osobne podatke, dostupni su za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka, a 100 godina od rođenja osobe na koju se odnose, kazala je Lemić.

Strogo povjerljivi dokumenti SKH

Istaknula je kako su nedostupni dokumenti SKH označeni stupnjem povjerljivosti, a njih može deklasificirati nadležno tijelo čijom je djelatnošću konkretan dokument ili klasificirani podatak nastao.

Ograničenja u korištenju gradiva predanog Hrvatskom državnom arhivu 1995. i 2008. godine tiču se cjelokupne serije označene s D-povjerljivo, D-strogo povjerljivo, kao i sve ostale dokumente označene stupnjem povjerljivosti, a posebno su propisana Odlukom SDP o predaji arhivskog gradiva iz 30. listopada 2008., dodala je.

HDA posebno se obvezuje čuvati tajnost osobnih dosjea, koji neće biti dostupni prije isteka najmanje 15 godina od smrti osobe na koju se odnose. Što je i utvrđeno Zapisnikom o predaji i preuzimanju registraturne i arhivske građe nastale radom KPH/SKH i njegovih organa i tijela od 1945-1989., sklopljenim između SDP-a i HDA 4. travnja 1995., objasnila je Lemić.

Nagasila je da u svrhu zaštite navedeni podaci imaju status rezervatnoga gradiva.

Na korištenje građanima mogu se davati kopije arhivskog gradiva isključivo za ostvarivanje njihovih osobnih prava.

Rok za korištenje, uz suglasnost SDP-a može se skratiti kada se radi o istraživanju u znanstvene svrhe, uz uvjet da prigodom objavljivanja ne navode imena osoba te da zaštite javni i osobni interesi, kazala je ravnateljica Arhiva.

Potrebna pismena suglasnost SDP-a

Napomenula je kako je potrebno  zatražiti pismenu suglasnost SDP-a, što se posebno odnosi na zahtjeve korisnika čiji su znanstveno-istraživački ili stručni projekti usmjereni na objavljivanje ili publiciranje dokumenata iz fonda KPH/SKH, utvrđeno je zapisnikom o predaji arhivskoga gradiva iz rada KPH/SKH 1945-1989, sklopljenim između SDP i HDA iz 2008.

Istraživač koji koristi gradivo KPH/SKH treba pismeno obvezati Izjavom HDA da neće zloupotrijebiti podatke i dokumente koji mu budu odobreni na korištenje, pojasnila je proceduru Lemić.

2008. ponovo su utvrđena ograničenja korištenja i publiciranja, sukladno onom iz 1995., a odnose se na dokumente članova SKJ, osobne dosje kadrova SKH, osobne dosje iz rada Kadrovske komisije, osobne dosje iz rada Statutarne komisije, osobne dosje Informbirovaca, osobne dosje iz rada Kontrolne komisije. Što znači da se HDA ponovo obvezuje čuvati tajnost osobnih dosjea, koji neće biti dostupni prije isteka najmanje 15 godina od smrti osobe na koju se odnose, istaknula je.

Europska iskustva

Na pitanje kakva su europska iskustava vezana uz dostupnost informacija u arhivima, Lemić je navela kako je ponajbolji primjer višegodišnja rasprava u susjednoj Sloveniji koja je na kraju tijekom lipnja ove godine rezultirala i održavanjem referenduma vezanog za moguće promjene arhivskoga zakonodavstva kojim su trebali biti učinjeni pomaci u dostupnosti informacija temeljeni na pristupu arhivskome gradivu.

Vrlo mali odaziv birača nedvosmisleno je ukazao na slab interes javnosti za ovu tematiku, rekla je ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva za narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: images.businessweek.com

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.