LGBT udruga Dugine obitelji preporučuju slikovnicu o prihvaćanju “nebinarne bebe”. Sve ide glatko dok je se ne pokuša prevesti na hrvatski jezik.
Ako bi LGBTIQ udruge u Hrvatskoj dijelili prema učestalosti kojom okupiraju Zagreb jumbo-plakatima, Dugine obitelji bi se s trenutno aktualnijim KolekTIRV-om našle u tijesnoj konkurenciji za prvo mjesto.
Aktivizam u slikama
To dosta govori o financijskoj potkovanosti i ozbiljnosti rada udruge, ali i očigledno dobrom razumijevanju uloge slike u političkoj propagandi. U tom smislu Dugine obitelji ipak prednjače nad krovnom udrugom za ‘transrodni’ aktivizam.
>Transgender kampanja kreće s praskom: 40% Hrvata ‘u potpunosti prihvaća transrodnost’?
Naime, posrijedi je udruga koja osobitu pažnju posvećuje izradi, uvozu i – kad nitko ne gleda – promulgaciji materijala za djecu školskog i predškolskog uzrasta.
U trenutku nastanka ovog teksta Dugine obitelji reklamiraju novu zalihu upravo takvih materijala – slikovnica za LGBTIQ djecu što, naravno, u njihovoj optici znači: svu djecu. Posrijedi nisu već poznate slikovnice u izdanju Duginih obitelji, nego samo “korisna poveznica” na strane izvore.
>LGBTIQ udruga Dugine obitelji traži potpomognutu oplodnju za lezbijske parove i transrodne osobe
Kako slikovnice ionako utječu na one koji ih listaju putem slika, a ne teksta, to što su napisane na engleskom jeziku naizgled ne igra veliku ulogu.
Ipak prevest ćemo u nastavku opis jedne od njih, jer po bizarnosti teme stoji za jedno koplje iznad ostalih.
Nebinarno dijete za koje nemamo riječi u jeziku
The Mombian Database na koju nas upućuje poveznica Duginih obitelji, arhivira preko 1500 naslova “LGBTIQ obiteljskih knjiga”.
Pet novih naslova su tu “za one koji započinju ili podižu obitelj”, bave se “svim ljudima uključenim u stvaranje obitelji, prihvaćanjem nove bebe bez rodnih oznaka i kako djece queer roditelja dobivaju braću i sestre (?)”.
Između tih naslova izabrat ćemo jedan koji se bavi “prihvaćanjem bebe bez rodnih oznaka”.
Beba bez rodnih oznaka
To je slikovnica “Ono je Oni!” (“It’s a They!”), autorice (nadajmo se) Lindsay Herriot, a riječ je o “šarmantnoj slikovnici na rasklapanje u kojoj se prikazuje iskazivanje dobrodošlice novoj bebi, bez da se na nju primijene rodne etikete. Neodoljive fotografije prikazuju bebe i ‘djecu u prvom srodstvu’(“siblings’) kako se igraju (…), a tekst u rimama daje komentar iz perspektive ‘djece u prvom srodstvu’. (…) Kad ih netko pita je li nova beba brat ili sestra, dječji odgovor je:”Oni su netko s nama u ‘prvom srodstvu’.” (…) Kad ljudi pitaju je li beba dečko ili curica, ‘prvi srodnici’ odgovaraju:”Nismo sigurni kojeg su roda – a pružaju nam toliko radosti”.
Riječ ‘sibling’, izravno neprevodiva na hrvatski, pokazuje kolike će probleme potencijalni prevoditelj za Dugine obitelji imati, dobije li je u ruke. U hrvatskom jeziku gramatički nije moguće o djeci govoriti na ovaj način, bez da se gramatiku korjenito na umjetan način ne promijeni. To je ustalom postupak koji se moralo primijeniti kako bi se uopće moglo prevesti ovaj kratki odlomak.
No čak i na engleskom jeziku teško je zamisliti djecu koja radosno kliču:”Nismo sigurni kojeg su roda!”
To ukazuje na jedan od temeljnih problema LGBTIQ pokreta, ali i na razlog zbog čega mu posvećuju toliku pozornost. Taj problem je jezik.
Dugine obitelji ne funkcioniraju na hrvatskom jeziku
LGBTIQ na “dekonstrukciji patrijarhata” radi prije svega ostaloga tako što deformira prirodnu upotrebu jezika. U ovom slučaju posrijedi je “nebinarno dijete”, dakle osoba koja još nije odlučila, a možda nikad i neće, gdje se nalazi na beskonačnom rodnom spektru. Poruka slikovnice je da nitko to za nju ne može odlučiti. Štoviše, kad bi djeca u djetinjem neznanju nazvala prinovu ‘bratom’ ili ‘sestrom’ to bi u LGBTIQ svijetu značilo čin nasilja koji bi odraslu osobu doveo u sukob sa zakonom.
U tom smislu prešutna pretpostavka je da su imaginarni LGBTIQ “roditelji” malih junaka slikovnice ipak morali obilno primijeniti šibu, jer teško je ustanoviti kako bi drugačije naučili djecu na jezično nasilje koje im autorica stavlja u usta.
>Revolucija ide korak dalje-Udruga KolekTIRV objavila je protokol za LGBTIQ Hrvatsku
Na koncu, marni rad udruge Dugine obitelji na pretvaranju ‘pravne fikcije’, što svaka ‘LGBTIQ osoba’ jest, u stvarnost sasvim je dobro usmjeren. Što više slika sa što manje teksta u jednom trenutku postaje jedini način reklame LGBTIQ politike, jer ona vlastitom logikom čini jezik izuzetno nepogodnim sredstvom komunikacije.
Ako bi tjerali stvar do kraja, stječe se utisak kako bi žuđeni kraj patrijarhata i uspostava LGBTIQ društva mogao doći tek kad se kognitivne sposobnosti svih ljudi svedu na razinu djeteta koje još nije razvilo dar govora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa